Švedski hemičar i industrijalac Alfred Nobel u oporuci iz 1895. godine odredio je da se njegovo bogatstvo upotrijebi za godišnje nagrade onima koji su čovječanstvu donijeli najveću korist. Nagrade za fiziku, hemiju, medicinu i književnost povjerio je švedskim ustanovama, a nagradu za mir odboru od pet osoba koje bira norveški parlament. Zašto je izabrao Norvešku, koja je tada bila u uniji sa Švedskom, nije objasnio. Prve nagrade dodijeljene su 1901. godine.
Ko odlučuje
O dobitniku odlučuje Norveški Nobelov odbor. Njegovih pet članova imenuje Storting, norveški parlament, na šest godina, uz mogućnost ponovnog izbora. Odbor je u odlučivanju nezavisan, a prema davno uspostavljenoj praksi aktivni članovi vlade i parlamenta u njemu ne sjede. Stručnu podršku pruža mu Norveški Nobelov institut.
Nobel je u oporuci naveo da nagrada pripada onome ko je najviše učinio za bratstvo među narodima, ukidanje ili smanjenje stajaćih vojski te održavanje i promicanje mirovnih kongresa. Odbor je tu formulaciju vremenom tumačio šire, pa su nagrađivani i borci za ljudska prava, humanitarne organizacije i aktivisti za zaštitu okoliša.
Ko može predložiti kandidata
Niko ne može nominovati sam sebe. Pravo predlaganja imaju, među ostalima:
- članovi nacionalnih parlamenata i vlada te šefovi država;
- članovi međunarodnih sudova u Hagu;
- univerzitetski profesori historije, društvenih nauka, prava, filozofije i teologije;
- rukovodioci instituta za mirovna istraživanja i vanjsku politiku;
- raniji dobitnici i članovi uprava nagrađenih organizacija;
- sadašnji i bivši članovi Odbora.
Budući da je krug predlagača vrlo širok, sama nominacija ne znači nikakvo priznanje niti podršku Odbora. Rok za prijedloge je 31. januar.
Put od prijedloga do odluke
- Nakon isteka roka Odbor pregleda sve valjane nominacije, kojih svake godine bude nekoliko stotina.
- Sastavlja se uži izbor, o kojem stalni savjetnici i vanjski stručnjaci pišu izvještaje.
- Odbor raspravlja tokom proljeća i ljeta. Nastoji odlučiti jednoglasno, a ako to nije moguće, odlučuje se većinom glasova.
- Ime dobitnika objavljuje se početkom oktobra.
- Nagrada se uručuje 10. decembra, na godišnjicu Nobelove smrti, u Oslu. Ostale Nobelove nagrade dodjeljuju se istog dana u Stockholmu.
Pravila koja se često zaboravljaju
Nagradu mogu podijeliti najviše tri dobitnika, a može je dobiti i organizacija. Ne dodjeljuje se posthumno, osim ako dobitnik premine nakon što je odluka objavljena. Odbor može odlučiti i da nagradu neke godine ne dodijeli, što se više puta dogodilo, uglavnom tokom svjetskih ratova.
Imena predloženih i predlagača, kao i zapisi o raspravama, ostaju tajni 50 godina. Spiskovi „kandidata“ koji se pojavljuju u medijima zato potiču od samih predlagača ili su nagađanja, a ne informacije Odbora. Odluka je konačna i na nju se ne može uložiti žalba.
Uz medalju i diplomu dobitnik prima i novčani iznos, čiju visinu svake godine određuje Nobelova fondacija.
