Atletiku nazivaju kraljicom sportova jer se svodi na najosnovnije oblike kretanja: trčanje, skakanje i bacanje. Iza te jednostavnosti stoji precizan sistem pravila koji određuje šta se mjeri, kako se mjeri i kada se neki rezultat smije upisati kao rekord.

Koje discipline postoje

Program na stadionu dijeli se na nekoliko grupa.

Oglas
In-read video358×202 · MOB-A2
  • Sprint: 100, 200 i 400 metara.
  • Srednje i duge pruge: 800, 1.500, 5.000 i 10.000 metara te 3.000 metara s preprekama.
  • Prepone: 110 metara za muškarce, 100 metara za žene i 400 metara za oba spola.
  • Štafete: 4 x 100 i 4 x 400 metara, uključujući mješovite.
  • Skokovi: uvis, udalj, troskok i skok s motkom.
  • Bacanja: kugla, disk, koplje i kladivo.
  • Višeboji: desetoboj i sedmoboj, u kojima se rezultati pretvaraju u bodove prema tablicama.

Izvan stadiona održavaju se maraton, polumaraton i druge cestovne trke, brzo hodanje, kros i planinsko trčanje. Atletska staza duga je 400 metara, a dvoranska najčešće 200 metara.

Kako se mjeri rezultat

U trkama se vrijeme mjeri potpuno automatskim sistemom s fotofinišem i kod kraćih disciplina iskazuje u stotinkama sekunde. Startni blokovi imaju senzore koji bilježe vrijeme reakcije: reakcija brža od desetinke sekunde smatra se pogrešnim startom, a sprinter koji ga učini odmah se diskvalifikuje.

U skokovima udalj i troskoku te u bacanjima takmičari u pravilu imaju tri pokušaja, a najbolji dobijaju još tri. U skoku uvis i skoku s motkom ispada se nakon tri uzastopna neuspjela pokušaja.

Oglas
Rectangle300×250 · MOB-A3

Kada rezultat može biti rekord

Svjetske rekorde priznaje Svjetska atletika (World Athletics), a nacionalne domaći atletski savezi. Nije dovoljno samo postići rezultat; mora biti ispunjen niz uslova:

  • takmičenje mora biti uredno prijavljeno i održano po pravilima, na stazi i borilištima propisanih mjera;
  • vrijeme mora biti izmjereno odobrenim elektronskim sistemom;
  • u sprintu do 200 metara, preponskim sprintevima, skoku udalj i troskoku vjetar u leđa ne smije biti jači od dva metra u sekundi;
  • sprave za bacanje provjeravaju se prije i poslije takmičenja;
  • sportista mora proći doping-kontrolu nakon nastupa;
  • savez podnosi dokumentaciju, a rekord vrijedi tek kada ga krovno tijelo ratifikuje.

Zbog toga se u izvještajima često čita da rezultat „čeka ratifikaciju“. Rezultat postignut uz prejak vjetar ostaje važeći za plasman na tom takmičenju, ali ne ulazi u rekordne liste.

Pravila koja se mijenjaju

Popis disciplina u kojima se vode rekordi, pravila o obući, norme za velika takmičenja i sistem rang-lista povremeno se mijenjaju. Aktuelna pravila objavljuje Svjetska atletika, a za domaća takmičenja i državne rekorde nadležan je Atletski savez Bosne i Hercegovine.