Ljekaru se najčešće odlazi kada nešto zaboli. Mnoge bolesti, međutim, dugo se razvijaju tiho: povišen krvni pritisak, povišen šećer ili masnoće u krvi, kao i neki oblici raka, u početku ne daju simptome. Preventivni pregledi služe tome da se takva stanja ili rizik od njih otkriju ranije, dok su mogućnosti liječenja veće.
Šta je skrining
Skrining, ili probir, jeste pregled osoba koje nemaju tegobe, s ciljem da se bolest ili promjene koje joj prethode pronađu u ranoj fazi. Organizovani programi pozivaju određene grupe stanovništva u pravilnim razmacima. Vijeće Evropske unije državama članicama preporučuje takve programe za rak dojke, rak grlića materice i rak debelog crijeva, a u novijim preporukama razmatra i neke druge vrste raka.
Skrining nije isto što i dijagnoza. Pozitivan nalaz znači da su potrebne dodatne pretrage, a ne da je bolest potvrđena. Jednako tako, uredan nalaz ne daje trajnu garanciju, zbog čega se pregledi ponavljaju i zbog čega se novi simptomi ne smiju zanemariti samo zato što je posljednji nalaz bio dobar.
Pregledi o kojima se najčešće govori
- Mjerenje krvnog pritiska pri posjeti porodičnom ljekaru.
- Laboratorijske pretrage krvi, poput šećera i masnoća, prema procjeni ljekara.
- Papa test i, gdje je dostupno, HPV test za rano otkrivanje promjena na grliću materice.
- Mamografija za rano otkrivanje raka dojke kod žena određene dobi.
- Test stolice na skriveno krvarenje ili kolonoskopija za rano otkrivanje raka debelog crijeva.
- Stomatološki i oftalmološki pregledi te kontrola mladeža kod osoba s povećanim rizikom.
Od koje dobi i koliko često se pojedini pregled radi, zavisi od stručnih smjernica, ličnih faktora rizika i bolesti u porodici. Osobe čiji su bliski srodnici oboljeli od raka dojke, debelog crijeva ili od srčanih bolesti u mlađoj dobi trebaju to reći ljekaru, jer se kod njih pregledi mogu preporučiti ranije.
Kako do pregleda u Bosni i Hercegovini
Zdravstvena zaštita u BiH organizovana je na nivou entiteta, kantona i Brčko distrikta, pa se dostupnost preventivnih programa i način upućivanja razlikuju od mjesta do mjesta i mijenjaju se s vremenom. Prva adresa je tim porodične medicine u domu zdravlja. Informacije o tekućim akcijama i programima objavljuju i zavodi za javno zdravstvo te zavodi zdravstvenog osiguranja.
Na preventivni pregled korisno je ponijeti ranije nalaze, popis lijekova koji se redovno uzimaju i podatke o bolestima u porodici. Vrijedi pitati koji se pregledi preporučuju za vašu dob, kada ih treba ponoviti i šta tačno znači dobiveni nalaz.
Simptomi ne čekaju termin
Skrining je namijenjen ljudima bez tegoba. Ko primijeti kvržicu, krv u stolici ili mokraći, neobjašnjivo mršavljenje, dugotrajan kašalj ili promjenu na koži koja ne prolazi, ne treba čekati poziv na preventivni pregled, nego se javiti ljekaru.
Kod naglih i teških simptoma, kao što su bol u prsima, otežano disanje, oduzetost ili obilno krvarenje, odmah treba pozvati hitnu pomoć na broj 124. Ovaj tekst je informativan; koji su pregledi potrebni upravo vama, dogovorite sa svojim ljekarom, a za pitanja o lijekovima obratite se i farmaceutu.
