Moždani udar nastaje kada dio mozga ostane bez dotoka krvi, najčešće zbog začepljenja krvnog suda, a rjeđe zbog njegovog pucanja i krvarenja. Moždane ćelije bez kisika brzo propadaju, pa ishod u velikoj mjeri zavisi od toga koliko brzo bolesnik stigne do bolnice. Zato je korisno da svako zna prepoznati tipične znakove, kod sebe i kod drugih.
Tri znaka koja se lako provjere
Zdravstvene službe širom svijeta koriste jednostavnu provjeru poznatu po engleskoj skraćenici FAST. Na našem jeziku može se zapamtiti ovako:
- Lice. Zamolite osobu da se nasmiješi. Da li je jedna strana lica opuštena, a ugao usana spušten?
- Ruka. Zamolite je da podigne obje ruke. Da li jedna tone ili je ne može podići zbog slabosti ili utrnulosti?
- Govor. Zamolite je da ponovi jednostavnu rečenicu. Da li je govor nerazgovijetan, zbrkan, ili osoba ne može pronaći riječi?
- Vrijeme. Ako je prisutan makar jedan od ovih znakova, odmah pozovite hitnu pomoć na broj 124.
Drugi mogući simptomi
Prema informacijama britanske zdravstvene službe NHS, na moždani udar mogu upućivati i:
- iznenadna slabost ili utrnulost jedne strane tijela
- nagli gubitak ili zamućenje vida na jednom ili oba oka
- iznenadna zbunjenost i teškoće s razumijevanjem
- vrtoglavica i gubitak ravnoteže
- iznenadna, vrlo jaka glavobolja
- mučnina ili povraćanje uz neki od navedenih znakova
Simptomi se ponekad povuku nakon nekoliko minuta ili sati. To može biti takozvani prolazni ishemijski napad, koji je ozbiljno upozorenje i također zahtijeva hitan pregled, čak i ako se osoba ponovo osjeća dobro.
Šta učiniti dok ne stigne pomoć
- Pozvati 124 i jasno reći da sumnjate na moždani udar, navesti adresu i odgovarati na pitanja dispečera.
- Zapamtiti ili zapisati kada su simptomi počeli, odnosno kada je osoba posljednji put viđena bez tegoba. Ljekarima je taj podatak važan pri izboru liječenja.
- Osobu smjestiti u udoban, siguran položaj i ostati uz nju.
- Ne davati joj hranu, piće ni lijekove, jer gutanje može biti otežano.
- Pripremiti popis lijekova koje redovno uzima i zdravstvenu dokumentaciju, ako je pri ruci.
- Ne čekati da tegobe prođu same i ne sjedati za volan; ako osoba izgubi svijest i ne diše normalno, slijediti upute dispečera.
Faktori rizika o kojima se razgovara s ljekarom
Rizik od moždanog udara povećavaju povišen krvni pritisak, pušenje, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, poremećaji srčanog ritma poput fibrilacije atrija, prekomjerna upotreba alkohola i nedovoljno kretanja. Na dio tih faktora može se uticati redovnim kontrolama i liječenjem koje propiše ljekar.
Ovaj tekst služi prepoznavanju hitnog stanja, a ne postavljanju dijagnoze. O vlastitom riziku i terapiji razgovarajte sa svojim ljekarom, a za pitanja o lijekovima obratite se i farmaceutu. Kod sumnje na moždani udar ne oklijevajte: zovite 124.
