Srčani udar, stručno infarkt miokarda, nastaje kada se naglo prekine dotok krvi u dio srčanog mišića, najčešće zbog ugruška u koronarnoj arteriji. Što duže taj dio mišića ostane bez krvi, oštećenje je veće, pa je brz poziv hitnoj pomoći najvažnije što svjedok ili sam bolesnik može učiniti.
Simptomi koji upozoravaju
Britanska zdravstvena služba NHS kao moguće znakove srčanog udara navodi:
- bol u prsima, koji se često opisuje kao pritisak, stezanje ili težina
- bol koji se širi u ruku, vrat ili vilicu
- otežano disanje
- mučninu ili povraćanje
- osjećaj sličan lošoj probavi, sa žarenjem u prsima
- znojenje
- blijedu ili sivkastu boju kože
Bol može biti jak, ali i blaži nego što ljudi očekuju. Ne mora izgledati kao u filmovima, s naglim hvatanjem za prsa.
Simptomi nisu kod svih isti
Kardiološka udruženja upozoravaju da se kod dijela bolesnika, češće kod žena, starijih osoba i osoba sa šećernom bolešću, srčani udar može javiti bez izrazitog bola u prsima. U prvom planu tada mogu biti nedostatak zraka, neobičan umor, mučnina ili nelagoda u leđima, vilici ili gornjem dijelu trbuha. Zbog toga se takvi simptomi nerijetko pripišu želucu ili umoru, a poziv se odgađa. Sumnja je dovoljan razlog da se zatraži pomoć.
Šta učiniti
- Odmah pozvati hitnu pomoć na broj 124, opisati simptome i navesti tačnu adresu.
- Prekinuti svaku aktivnost. Osobu posjesti u udoban položaj, s naslonjenim leđima i savijenim koljenima, i olabaviti joj usku odjeću.
- Ako osoba već ima lijek koji joj je ljekar propisao upravo za napade bola u prsima, može ga uzeti onako kako joj je propisano.
- Ne voziti se sam u bolnicu i ne čekati da bol prođe.
- Ostati uz osobu, pratiti da li je pri svijesti i da li diše te slijediti upute dispečera.
Ako osoba izgubi svijest i ne diše normalno, to može značiti zastoj srca. Dispečer hitne pomoći može telefonom voditi kroz oživljavanje pritiscima na grudni koš. Ako je u blizini automatski vanjski defibrilator, uređaj daje glasovne upute i mogu ga koristiti i laici.
Bol u prsima koji prolazi u mirovanju
Stezanje u prsima koje se javlja pri naporu, a nestaje nakon nekoliko minuta odmora, također treba prijaviti ljekaru, i to bez odgađanja. Takve tegobe mogu ukazivati na suženje krvnih sudova srca, a procjenu i pretrage određuje ljekar.
Na rizik od bolesti srca utiču pušenje, povišen krvni pritisak, povišene masnoće i šećer u krvi, nedovoljno kretanja te bolesti srca u porodici. O redovnim kontrolama i načinu na koji se ti faktori mogu držati pod nadzorom razgovara se s porodičnim ljekarom.
Ovaj tekst je informativan i ne služi za samostalnu procjenu stanja. Za svoja pitanja o srcu i terapiji obratite se ljekaru ili farmaceutu, a kod bola u prsima koji ne prolazi odmah zovite 124.
