Obrt je oblik poslovanja u kojem fizička osoba samostalno i trajno obavlja privrednu djelatnost u svoje ime i za svoj račun. U Federaciji BiH koristi se naziv obrt, a u Republici Srpskoj govori se o preduzetniku, odnosno samostalnom preduzetniku. Suština je ista: posao vodi osoba, a ne zasebno pravno lice.
Iz toga proizlazi i najvažnija osobina ovog oblika. Obrtnik za obaveze nastale u poslovanju odgovara cjelokupnom svojom imovinom, uključujući i ličnu. To je cijena jednostavnije registracije i jednostavnijeg vođenja knjiga.
Gdje se podnosi zahtjev
U Federaciji BiH registracija je uređena Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima. Zahtjev se podnosi općinskoj ili gradskoj službi nadležnoj za privredu, prema mjestu u kojem će obrt imati sjedište. Zakon obrte dijeli na slobodne, vezane i posebne:
- za slobodne obrte nije propisana posebna stručna sprema,
- za vezane se traži odgovarajuća stručna sprema ili položen majstorski ispit,
- posebni se mogu obavljati samo uz saglasnost ili dozvolu nadležnog ministarstva.
U Republici Srpskoj registraciju preduzetnika provodi nadležni organ jedinice lokalne samouprave, odnosno grada ili općine, u skladu s propisima o zanatsko-preduzetničkoj djelatnosti.
Koraci u glavnim crtama
- Odabrati djelatnost prema klasifikaciji djelatnosti i provjeriti da li su za nju propisani posebni uslovi.
- Osigurati poslovni prostor ili provjeriti da li se djelatnost može obavljati bez njega, na primjer u stambenom prostoru ili na terenu.
- Podnijeti zahtjev s propisanim dokazima. Obično se traže lični dokument, dokaz o stručnoj spremi kada je potrebna, dokaz o pravu korištenja prostora i uvjerenja da ne postoje smetnje za obavljanje djelatnosti.
- Nakon rješenja o registraciji prijaviti se poreznoj upravi entiteta radi dodjele identifikacionog broja i prijave za doprinose.
- Otvoriti račun u banci, izraditi pečat ako je potreban i pribaviti fiskalni uređaj, ukoliko djelatnost podliježe fiskalizaciji.
Tačan popis dokumenata, iznosi taksi i rokovi razlikuju se od općine do općine i mijenjaju se, pa ih prije podnošenja treba provjeriti u nadležnoj službi.
Obaveze nakon registracije
Obrtnik plaća porez na dohodak od samostalne djelatnosti i doprinose za penzijsko i zdravstveno osiguranje. Zavisno od djelatnosti i prometa, porez se plaća prema stvarnom dohotku ili, kod manjih obrta, u paušalnom iznosu. Poslovne knjige su jednostavnije nego kod privrednih društava.
U sistem PDV-a obrtnik ulazi kada mu godišnji promet pređe prag propisan zakonom, a može se prijaviti i dobrovoljno.
Obrt se može privremeno obustaviti ili odjaviti kod istog organa kod kojeg je registrovan. Odjava ne briše obaveze nastale dok je obrt radio.
Prije odluke vrijedi razmisliti o riziku djelatnosti. Ako posao nosi veće finansijske obaveze prema dobavljačima ili kupcima, društvo s ograničenom odgovornošću pruža bolju zaštitu lične imovine, uz složeniju administraciju.
