Iznos na računu za struju nije jedna cijena, nego zbir nekoliko različitih stavki, od kojih svaku određuje neko drugi. Da bi se razumjelo zašto domaćinstvo i fabrika plaćaju različito, ili zašto se cijene razlikuju među dijelovima zemlje, treba pogledati kako je sektor ustrojen.
Ko je ko u sektoru
Električnu energiju u Bosni i Hercegovini najvećim dijelom proizvode tri javne elektroprivrede: Elektroprivreda BiH, Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i Elektroprivreda Republike Srpske, uz rastući broj manjih, privatnih proizvođača. Visokonaponska prijenosna mreža jedinstvena je za cijelu zemlju i njome upravlja Elektroprenos BiH, dok radom sistema upravlja Nezavisni operator sistema u BiH. Do kupaca struja stiže distributivnim mrežama.
Cijene i tarife nadziru tri regulatora:
- Državna regulatorna komisija za električnu energiju (DERK), nadležna za prijenos i za Brčko distrikt,
- Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH (FERK),
- Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske (RERS).
Od čega se sastoji račun
- Energija, odnosno trošak proizvodnje ili nabavke električne energije i snabdijevanja.
- Mrežarina, naknada za korištenje prijenosne i distributivne mreže, kojom se pokrivaju održavanje, gubici i ulaganja u mrežu.
- Naknada za obnovljive izvore, iz koje se finansiraju podsticaji proizvođačima energije iz obnovljivih izvora.
- Porez na dodanu vrijednost, koji se obračunava na ukupan iznos.
Mrežarine odobravaju regulatori jer je mreža prirodni monopol: kupac ne može birati čijim će vodovima struja do njega doći.
Domaćinstva i privreda
Tržište je formalno otvoreno, pa svaki kupac ima pravo birati snabdjevača. U praksi se domaćinstva i mali kupci snabdijevaju u okviru javne, odnosno univerzalne usluge, po cijenama koje odobrava ili nadzire entitetski regulator. Te su cijene razvrstane po tarifnim grupama, a mogu zavisiti od doba dana, sezone i količine potrošene energije.
Veći privredni kupci energiju ugovaraju na tržištu. Njihova cijena zavisi od ugovora sa snabdjevačem i prati kretanja na veleprodajnom tržištu u regiji, uz ograničenja koja entitetske vlasti povremeno propisuju.
Šta utiče na cijenu
- trošak proizvodnje, koji zavisi od cijene uglja, stanja termoelektrana i hidroloških prilika,
- veleprodajne cijene u regiji, po kojima elektroprivrede prodaju viškove i kupuju energiju kada je nedostaje,
- ulaganja u mrežu i nove proizvodne objekte,
- troškovi vezani za okoliš, uključujući evropska pravila o emisijama ugljika koja se odražavaju na izvoz električne energije,
- odluke regulatora i vlasnika elektroprivreda o tome koliki će se dio troškova prenijeti na kupce.
Budući da svaka elektroprivreda ima drugačiju strukturu proizvodnje i troškova, a odluke donose različiti regulatori, cijene za domaćinstva nisu jednake u cijeloj zemlji. Važeći tarifni stavovi objavljuju se na stranicama regulatornih komisija i snabdjevača.
