Antibiotici se ubrajaju među najvažnija otkrića moderne medicine: zahvaljujući njima liječe se bakterijske infekcije koje su nekada često završavale smrću. Upravo zbog te vrijednosti zdravstvene organizacije godinama upozoravaju da se koriste previše i pogrešno, najčešće kod infekcija na koje uopće ne djeluju.
Bakterije i virusi nisu isto
Bakterije su samostalni jednoćelijski organizmi s vlastitim ćelijskim zidom i mehanizmima za razmnožavanje. Antibiotici ciljaju upravo te strukture: jedni bakteriju uništavaju, drugi joj zaustavljaju rast. Virusi su građeni potpuno drugačije. Nemaju ćelijski zid ni vlastiti metabolizam, nego se umnožavaju unutar ćelija domaćina. Antibiotik kod njih jednostavno nema na šta djelovati.
Prehladu i gripu izazivaju virusi, a virusnog su porijekla i većina upala grla te mnogi slučajevi kašlja. Uzimanje antibiotika u tim situacijama ne skraćuje bolest i ne sprečava zarazu ukućana, ali može izazvati nuspojave, poput probavnih tegoba ili alergijske reakcije. Da li je infekcija bakterijska i treba li antibiotik, odlučuje ljekar na osnovu pregleda, a po potrebi i laboratorijskih nalaza.
Šta je antimikrobna rezistencija
Svaka upotreba antibiotika daje prednost bakterijama koje su na njega slučajno otporne: osjetljive nestaju, a otporne se nastavljaju množiti i šire se dalje. Važno je razumjeti da otporne postaju bakterije, a ne ljudi. Infekciju otpornom bakterijom može dobiti i osoba koja antibiotike nikada nije uzimala.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) antimikrobnu rezistenciju svrstava među najveće prijetnje globalnom javnom zdravlju. Kada uobičajeni lijekovi prestanu djelovati, infekcije se liječe teže i duže, a rizičniji postaju i zahvati koji se oslanjaju na djelotvorne antibiotike, poput operacija ili liječenja malignih bolesti.
Kako svako može doprinijeti
- Antibiotik uzimati samo kada ga je propisao ljekar, i to tačno onako kako je propisano.
- Ne tražiti antibiotik „za svaki slučaj” ako ljekar procijeni da nije potreban.
- Ne koristiti lijekove preostale od ranije i ne davati svoje drugima.
- Ne prekidati niti mijenjati terapiju bez dogovora s ljekarom.
- Neiskorištene lijekove ne bacati u kanalizaciju; o načinu odlaganja raspitati se u apoteci.
- Smanjiti rizik od infekcija pranjem ruku, higijenskom pripremom hrane i vakcinacijom prema preporuci ljekara.
U Bosni i Hercegovini antibiotici se izdaju na ljekarski recept. Farmaceut može objasniti kako se propisani lijek uzima, s čim se ne smije kombinovati i koje se nuspojave mogu očekivati.
Kada odmah potražiti pomoć
Ako se tokom uzimanja bilo kojeg lijeka pojave otežano disanje, oticanje lica, usana ili jezika, ili osip koji se brzo širi, odmah treba pozvati hitnu pomoć na broj 124, jer to mogu biti znakovi teške alergijske reakcije. Blaže nuspojave treba prijaviti ljekaru ili farmaceutu.
Ovaj tekst je informativan. O tome da li vam je antibiotik potreban i kako ga uzimati odlučuje ljekar, a za sve nedoumice o lijekovima obratite se ljekaru ili farmaceutu.
