Većina ljudi vakcine povezuje s djetinjstvom i školskim sistematskim pregledima. Ipak, zaštita stečena nekim vakcinama s vremenom slabi, a s godinama, hroničnim bolestima, trudnoćom, putovanjima ili određenim zanimanjima mijenja se i rizik od pojedinih zaraznih bolesti. Zato Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) govori o imunizaciji kroz cijeli život.
Koje su vakcine nekome potrebne, zavisi od dobi, zdravstvenog stanja, ranije primljenih doza i važećih programa. U Bosni i Hercegovini programe imunizacije donose entitetske zdravstvene vlasti i Brčko distrikt, a preporuke i dostupnost vakcina mogu se mijenjati. Pouzdane informacije daju porodični ljekar, higijensko-epidemiološka služba doma zdravlja i zavod za javno zdravstvo.
Teme za razgovor
- Tetanus. Zaštita nakon vakcinacije u djetinjstvu nije doživotna. Ljekar može procijeniti da li je vrijeme za docjepljivanje, što se često provjerava i kod povreda.
- Sezonska gripa. WHO preporučuje godišnju vakcinaciju trudnicama, starijima od 65 godina, hroničnim bolesnicima i zdravstvenim radnicima.
- COVID-19. Preporuke za dodatne doze odnose se prije svega na rizične grupe i povremeno se mijenjaju.
- Pneumokokne infekcije. Vakcina se u mnogim zemljama savjetuje starijim osobama i osobama s određenim hroničnim bolestima.
- Hepatitis B. Tema je za osobe koje nisu vakcinisane u djetinjstvu, a zbog posla ili zdravstvenog stanja izložene su većem riziku.
- Morbili, zaušnjaci i rubeola. Osobe koje ne znaju da li su primile obje doze vakcine mogu zatražiti provjeru statusa.
- Krpeljni meningoencefalitis. Vakcina postoji i o njoj razgovaraju osobe koje borave ili rade u prirodi u područjima gdje se bolest javlja.
- Putovanja. Za neke zemlje određene su vakcine preporučene ili obavezne, pa se u ambulantu za putnike treba javiti dovoljno rano prije polaska.
Šta ponijeti i šta pitati
Na razgovor treba ponijeti karton vakcinacije ili drugu dokumentaciju, ako postoji. Ako je izgubljena, podaci se ponekad mogu pronaći u domu zdravlja u kojem je osoba vakcinisana.
- Koje vakcine se preporučuju za moju dob i zdravstveno stanje?
- Da li su besplatne u okviru programa ili se plaćaju?
- Postoje li razlozi zbog kojih bih vakcinaciju trebao/trebala odgoditi?
- Koje se reakcije mogu očekivati i kada se javiti ljekaru?
Ljekaru treba reći za trudnoću ili njeno planiranje, alergije, ranije reakcije na vakcine, bolesti i lijekove koji slabe imunitet. Neke se vakcine u tim situacijama ne daju ili se odgađaju, o čemu odlučuje isključivo ljekar.
Nakon vakcinacije
Bol i crvenilo na mjestu uboda, umor ili blago povišena temperatura česte su i prolazne reakcije. Ako tegobe potraju ili vas zabrinjavaju, javite se ljekaru. Otežano disanje, oticanje lica ili grla i osjećaj gubitka svijesti znakovi su moguće teške alergijske reakcije, koja je rijetka, ali zahtijeva hitan poziv na broj 124.
Ovaj pregled je informativan i nije lični plan vakcinacije. Odluku o tome šta je vama potrebno donesite u razgovoru sa svojim ljekarom, a pitanja o lijekovima postavite i farmaceutu.
