U hladnijem dijelu godine riječi „gripa” i „prehlada” često se koriste kao da znače isto. Obje su virusne infekcije dišnih puteva i prenose se kapljicama pri kašljanju i kihanju te preko ruku, ali ih izazivaju različiti virusi i ne nose isti rizik. Samo na osnovu simptoma nije ih uvijek moguće pouzdano razlikovati, niti ih odvojiti od drugih respiratornih infekcija; to može procijeniti ljekar.
Tipične razlike
Prehlada se najčešće razvija postepeno. Počinje grebanjem u grlu, kihanjem i curenjem ili začepljenošću nosa, a temperatura je kod odraslih rijetko visoka. Većina ljudi uz nju, iako neraspoložena, može obavljati dio svakodnevnih obaveza.
Gripa, prema opisu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), nastupa naglo: povišena temperatura, suh kašalj, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, izražena malaksalost, upala grla i curenje nosa. Oboljeli se obično osjećaju toliko loše da ostaju u krevetu. WHO navodi da se većina ljudi oporavi za otprilike sedam dana bez ljekarske pomoći, dok kašalj može potrajati dvije sedmice i duže.
Ko je pod većim rizikom od komplikacija
Gripa može dovesti do upale pluća i pogoršanja hroničnih bolesti. WHO među osjetljivije ubraja trudnice, malu djecu, osobe starije od 65 godina, ljude s hroničnim bolestima srca, pluća, bubrega i metabolizma te osobe s oslabljenim imunitetom. Za te grupe i za zdravstvene radnike WHO preporučuje vakcinaciju protiv gripe svake godine. O tome kome se vakcina savjetuje i gdje se može primiti informišu porodični ljekari i zavodi za javno zdravstvo.
Šta se općenito savjetuje
- odmor i dovoljno tekućine
- ostanak kod kuće dok traju simptomi, kako se zaraza ne bi širila
- kašljanje i kihanje u maramicu ili lakat, uz često pranje ruku
- redovno provjetravanje prostorija
Antibiotici ne djeluju na viruse, pa ne liječe ni gripu ni prehladu. Prije uzimanja lijekova za snižavanje temperature i ublažavanje simptoma, naročito kod djece, trudnica i osoba koje već uzimaju drugu terapiju, treba se posavjetovati s ljekarom ili farmaceutom. Više preparata protiv prehlade često sadrži iste aktivne supstance, pa njihovo kombinovanje bez savjeta nije bezazleno.
Kada potražiti pomoć
Ljekaru se treba javiti ako simptomi ne popuštaju ili se nakon kratkog poboljšanja ponovo pogoršaju, ako visoka temperatura traje više dana, kao i uvijek kada je riječ o dojenčetu, trudnici, starijoj osobi ili hroničnom bolesniku.
Hitnu pomoć na broj 124 treba pozvati kod:
- otežanog disanja ili osjećaja nedostatka zraka
- bola ili pritiska u prsima
- zbunjenosti, izrazite pospanosti ili teškog buđenja
- plavičaste boje usana
- ukočenog vrata ili osipa koji ne blijedi na pritisak
Tekst je informativan i ne služi za postavljanje dijagnoze. Za procjenu vlastitog stanja obratite se svom ljekaru ili farmaceutu.
