Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine najstarija je i najveća muzejska kuća u zemlji. Za mnoge generacije đaka to je bio prvi susret s neolitskom keramikom, ilirskim nakitom, stećcima i punjenim medvjedima, a za naučnike je i danas nezaobilazna adresa.
Od ideje do vlastite zgrade
Muzej je osnovan 1888. godine, u vrijeme austrougarske uprave, a prvi direktor bio je Kosta Hörmann. Već naredne godine počeo je izlaziti Glasnik Zemaljskog muzeja, naučni časopis koji je s vremenom postao jedna od najvažnijih publikacija za arheologiju, etnologiju i prirodne nauke na Balkanu.
Zbirke su brzo prerasle prvobitne prostorije, pa je odlučeno da se gradi namjenski kompleks. Projektovao ga je Karel Pařík, češki arhitekta koji je obilježio izgled Sarajeva tog doba. Gradnja je trajala od 1908. do 1913. godine, a zgrada je otvorena 4. oktobra 1913. Kompleks čine četiri simetrično raspoređena paviljona s fasadama u duhu italijanske renesanse, povezana terasama, a u sredini je botanički vrt.
Šta se čuva u muzeju
Muzej je organizovan u tri velika odjeljenja, uz biblioteku:
- Arheologija obuhvata prahistoriju, antiku i srednji vijek, od nalaza iz Butmira do rimskih mozaika i srednjovjekovnih natpisa.
- Etnologija prikazuje nošnje, nakit, tekstil i enterijere gradskih kuća iz osmanskog perioda.
- Prirodne nauke čuvaju bogate geološke, botaničke i zoološke zbirke.
- Biblioteka raspolaže fondom od više stotina hiljada svezaka i ubraja se među najznačajnije naučne biblioteke u zemlji.
Najpoznatiji predmet u muzeju je Sarajevska Hagada, iluminirani jevrejski rukopis iz 14. stoljeća. U botaničkom vrtu, među biljkama sakupljenim iz cijele zemlje, izloženi su stećci preneseni s različitih nekropola, pa je šetnja vrtom ujedno i kratak pregled srednjovjekovne nadgrobne umjetnosti.
Rat, zatvaranje i ponovno otvaranje
Zgrada se tokom opsade Sarajeva našla tik uz liniju razdvajanja. Granate su probile krov, a stotine prozora su razbijene. Zbirke su ipak najvećim dijelom sačuvane, prije svega zahvaljujući zaposlenima koji su ih sklanjali i čuvali u nemogućim uslovima.
Teška iskušenja donijelo je i poslijeratno vrijeme. Zbog neriješenog pravnog statusa i finansiranja, muzej je 4. oktobra 2012. godine, tačno na godišnjicu otvaranja svoje zgrade, zatvorio vrata za posjetioce. Zaposleni su i dalje dolazili na posao i čuvali fundus, mjesecima bez plata. Nakon građanske kampanje i privremenog dogovora o finansiranju, muzej je ponovo otvoren u septembru 2015. godine.
Savjeti za posjetu
Za temeljit obilazak treba izdvojiti najmanje dva do tri sata. Dobro je krenuti od arheologije, nastaviti kroz etnološki paviljon i završiti u prirodnjačkom, a vrt ostaviti za predah. Posjetioci s djecom obično se najduže zadrže među zoološkim eksponatima, dok ljubitelji historije najviše vremena provedu uz srednjovjekovnu zbirku.
Zemaljski muzej nije samo sarajevska ustanova. Njegove zbirke potiču iz svih krajeva Bosne i Hercegovine, pa svaki posjetilac u nekoj od vitrina može pronaći i dio vlastitog zavičaja.
