Među predmetima koji se čuvaju u bosanskohercegovačkim muzejima nijedan nema biografiju poput Sarajevske Hagade. Mala knjiga pisana na pergamentu prešla je put od srednjovjekovne Španije do Sarajeva i usput postala simbol grada u kojem su stoljećima jedni pored drugih živjeli ljudi različitih vjera.
Šta je hagada i po čemu je sarajevska posebna
Hagada je obredna knjiga koja se čita za porodičnom trpezom tokom Pesaha, praznika kojim se Jevreji sjećaju izlaska iz egipatskog ropstva. Sarajevski primjerak nastao je oko 1350. godine u Kataloniji, najvjerovatnije u Barceloni. Pisan je hebrejskim kvadratnim pismom na fino obrađenoj telećoj koži, a ukrašen bojama i zlatom.
Ono što ga izdvaja jeste niz od 34 stranice minijatura na početku knjige, koje prikazuju biblijske prizore od stvaranja svijeta do Mojsijeve smrti. Tako bogat slikovni ciklus rijedak je u jevrejskoj umjetnosti tog vremena. Da knjiga nije bila samo dragocjenost u škrinji, svjedoče mrlje od vina na pojedinim listovima: Hagada se zaista koristila za prazničnom večerom.
Put od Španije do Sarajeva
Smatra se da je rukopis napustio Pirinejsko poluostrvo s Jevrejima protjeranim 1492. godine. Bilješke na marginama pokazuju da se u 16. stoljeću nalazio u Italiji. Kako je i kada tačno stigao u Bosnu nije pouzdano utvrđeno, ali je poznato da ga je Zemaljski muzej u Sarajevu otkupio 1894. godine od sarajevske sefardske porodice Kohen.
Dva spašavanja u 20. stoljeću
Hagada je dva puta bila u neposrednoj opasnosti, i oba puta su je sačuvali muzejski radnici:
- Tokom Drugog svjetskog rata kustos i bibliotekar Derviš Korkut sklonio je knjigu pred nacističkim vlastima. Prema najčešće navođenoj verziji, bila je skrivena u jednom selu na Bjelašnici do kraja rata.
- Na početku opsade Sarajeva 1992. godine rukopis je iznesen iz oštećene zgrade muzeja i potom pohranjen u trezor banke, gdje je dočekao kraj rata.
Oko pojedinosti prvog spašavanja postoji više verzija, što je i razumljivo za događaj koji se morao odvijati u tajnosti. Neosporno je samo da je knjiga rat preživjela zahvaljujući ljudima koji su svjesno rizikovali.
Zaštita i dostupnost
Početkom 21. stoljeća pokrenut je projekt restauracije i trajne zaštite rukopisa, a u Zemaljskom muzeju uređena je posebna prostorija s kontrolisanim uslovima u kojoj se Hagada čuva. Godine 2003. proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, a 2017. upisana je u UNESCO-ov registar „Pamćenje svijeta”, u kojem se nalaze najvrednija dokumentarna dobra čovječanstva.
Izvornik se javnosti pokazuje rijetko i pod strogim uslovima, pa je posjetiocima prije dolaska najbolje da se raspitaju u muzeju o terminima. Onima koji žele listati stranice ostaju faksimilna izdanja, koja se od druge polovine 20. stoljeća objavljuju u više navrata i vjerno prenose raskoš minijatura.
Sudbina Sarajevske Hagade nadahnula je brojne knjige, filmove i izložbe. Ipak, najjaču poruku šalje sam rukopis: predmet koji je preživio toliko toga ostao je čitljiv, cjelovit i tamo gdje pripada, u javnoj ustanovi dostupnoj svima.
