Kada se kaže da je život poskupio, obično se misli na nekoliko proizvoda čije cijene najviše bodu oči. Inflacija je širi pojam: označava opći i trajniji rast cijena roba i usluga, zbog kojeg ista količina novca vremenom vrijedi manje. Jedno poskupljenje hljeba ili goriva nije inflacija, ali rast cijena u većini kategorija potrošnje jeste.
Kako se inflacija mjeri
Zvanični pokazatelj je indeks potrošačkih cijena, koji u Bosni i Hercegovini izračunava i svakog mjeseca objavljuje Agencija za statistiku BiH, u saradnji s entitetskim zavodima za statistiku. Postupak se zasniva na takozvanoj potrošačkoj korpi: listi roba i usluga koje prosječno domaćinstvo kupuje, od hrane i odjeće do stanovanja, prevoza i komunikacija.
Cijene tih proizvoda redovno se snimaju na prodajnim mjestima u više gradova. Svaka grupa u korpi ima svoj ponder, odnosno težinu koja odgovara njenom udjelu u potrošnji domaćinstava. Poskupljenje hrane zato na indeks utiče znatno više nego jednako poskupljenje proizvoda koji se kupuje rijetko.
Mjesečna i godišnja stopa
- Mjesečna stopa poredi cijene s prethodnim mjesecom i često odražava sezonske promjene.
- Godišnja stopa poredi cijene s istim mjesecom prethodne godine i najčešće se navodi u vijestima.
- Prosječna godišnja stopa poredi cijeli period s istim periodom ranije.
Važno je razlikovati usporavanje inflacije od pada cijena. Niža stopa znači da cijene i dalje rastu, samo sporije. Opći pad cijena naziva se deflacija i znatno je rjeđa pojava.
Zašto vaš osjećaj nije isti kao statistika
Zvanična stopa odnosi se na prosječno domaćinstvo, a takvo u stvarnosti ne postoji. Penzioner koji najveći dio primanja troši na hranu i lijekove ima drugačiju „ličnu“ inflaciju od porodice s djecom ili od osobe koja svakodnevno putuje automobilom. Osim toga, ljudi bolje pamte poskupljenja proizvoda koje kupuju često nego pojeftinjenja onih koje kupuju jednom u nekoliko godina.
Odakle dolazi rast cijena
Uzroci se obično dijele na dvije grupe. Kada potražnja raste brže od ponude, kupci se nadmeću za ograničenu količinu roba. Kada rastu troškovi proizvodnje, poput energije, sirovina ili rada, proizvođači ih prenose na cijene. BiH je mala i otvorena privreda koja mnogo uvozi, pa se kretanja cijena hrane i energenata na svjetskom tržištu brzo osjete i na domaćim policama.
Fiksni kurs marke prema euru sprečava da cijene rastu zbog slabljenja domaće valute, ali ne štiti od poskupljenja uvoznih proizvoda niti od domaćih uzroka.
Šta inflacija znači za kućni budžet
- Plata i penzija. Ako primanja rastu sporije od cijena, realna kupovna moć pada iako je iznos na računu veći.
- Štednja. Kada je kamata na štednju niža od stope inflacije, ušteđevina realno gubi vrijednost.
- Dugovi. Kod kredita s fiksnom ratom inflacija vremenom smanjuje realni teret rate, pod uslovom da primanja prate cijene.
- Ugovori. Kirije i drugi dugoročni ugovori ponekad sadrže odredbu o usklađivanju s rastom cijena.
Nominalni iznos govori koliko maraka imate, a realni koliko za njih možete kupiti. Drugi broj je onaj koji se tiče svakodnevnog života.
