Osjećaj da novca nema dovoljno ne mora značiti da su primanja premala. Često znači da niko u domaćinstvu ne zna tačno na šta se troši. Kućni budžet rješava upravo to: ne propisuje koliko smijete potrošiti, nego pokazuje stvarno stanje i omogućava da o novcu odlučujete unaprijed, a ne kada račun već stigne.
Prvo popis, pa plan
Budžet koji nastane napamet rijetko traje duže od dvije sedmice, jer se zasniva na procjenama koje su gotovo uvijek preniske. Zato je početak uvijek isti: jedan mjesec bilježenja svega što uđe i izađe.
- Saberite prihode. Plate, penzije, doznake, povremene honorare. Neredovne prihode računajte oprezno, po nižem prosjeku.
- Zapišite sve troškove. Izvodi s računa pokrivaju kartična plaćanja i trajne naloge, a gotovinu je najlakše pratiti kroz fiskalne račune ili bilješku u telefonu.
- Razvrstajte ih. Dovoljne su tri grupe: fiksni troškovi, promjenjivi troškovi i povremeni veliki izdaci.
- Odredite iznose za naredni mjesec. Tek sada, na osnovu stvarnih brojki, postavite okvir za svaku grupu.
- Uporedite plan i stvarnost. Krajem mjeseca pogledajte gdje ste odstupili i prilagodite okvir.
Tri vrste troškova
- Fiksni: kirija ili rata kredita, režije, internet i telefon, vrtić, osiguranje. Teško se mijenjaju iz mjeseca u mjesec, ali se mogu preispitati jednom godišnje.
- Promjenjivi: hrana, gorivo, higijena, odjeća, izlasci. Tu je najviše prostora za prilagođavanje.
- Povremeni: registracija vozila, ogrjev, školski pribor, praznici, godišnji odmor. Oni najčešće ruše budžet jer se „zaborave“ dok ne dođu.
Trik za velike godišnje izdatke
Povremene troškove treba sabrati za cijelu godinu i podijeliti s dvanaest. Dobijeni iznos svakog mjeseca odvaja se sa strane, najbolje na poseban račun. Registracija automobila ili nabavka ogrjeva tada više nisu udar na jednu platu, nego trošak koji je već pokriven.
Štednja kao prva stavka
Ko štedi ono što preostane na kraju mjeseca, uglavnom ne uštedi ništa. Pouzdanije je štednju tretirati kao račun koji se plaća odmah po prijemu plate, makar i u malom iznosu. Trajni nalog taj posao obavlja bez oslanjanja na disciplinu.
Gdje se novac najčešće gubi
- pretplate i članarine koje niko ne koristi,
- sitne svakodnevne kupovine koje se pojedinačno ne pamte,
- naknade banke za usluge koje se mogu obaviti jeftinijim kanalom,
- kupovina na rate koja se nagomila u nekoliko paralelnih obaveza,
- bačena hrana zbog kupovine bez spiska.
Alat je manje važan od navike
Sveska, tabela na računaru ili aplikacija banke rade isti posao. Važnije je da budžet poznaju svi odrasli članovi domaćinstva i da se pregleda u isto vrijeme svakog mjeseca. Budžet koji vodi jedna osoba, a troši više njih, ne može uspjeti.
Prvih nekoliko mjeseci plan će promašivati, i to je očekivano. Cilj nije savršena tabela, nego da iznenađenja bude sve manje.
