Dva štedna uloga s istom kamatnom stopom mogu nakon više godina dati različit iznos. Razlika je u načinu obračuna: da li se kamata računa samo na početni ulog ili i na kamatu koja je ranije pripisana. Taj drugi način naziva se složeni kamatni račun i jedan je od osnovnih pojmova ličnih finansija.
Prosta i složena kamata
Kod prostog obračuna kamata se uvijek računa na isti, početni iznos. Kod složenog obračuna kamata se nakon svakog perioda pripisuje glavnici, pa se u narednom periodu računa na veći iznos.
Uzmimo, radi ilustracije, ulog od 1.000 KM i godišnju stopu od pet posto. Stopa je izabrana zbog lakšeg računanja i ne predstavlja ponudu nijedne banke.
- Prostim obračunom ulog svake godine zaradi 50 KM, pa nakon deset godina iznosi 1.500 KM.
- Složenim obračunom ulog nakon prve godine iznosi 1.050 KM, nakon druge 1.102,50 KM, a nakon deset godina oko 1.629 KM.
Razlika od oko 129 KM nastala je isključivo zato što je kamata zarađivala novu kamatu. Na kratak rok učinak je jedva primjetan, a s godinama se ubrzava.
Vrijeme je važnije od stope
Složena kamata nagrađuje strpljenje. U prvom primjeru ulog bi se nakon dvadeset godina popeo na oko 2.653 KM, a nakon trideset na oko 4.322 KM. Svaka naredna decenija donosi više od prethodne, iako se stopa nije promijenila.
Za brzu procjenu koristi se „pravilo 72“: broj 72 podijeli se s godišnjom kamatnom stopom i dobije se približan broj godina potreban da se iznos udvostruči. Pri stopi od šest posto to je oko dvanaest godina, pri stopi od tri posto oko dvadeset četiri. Pravilo je gruba procjena, ali dobro pokazuje koliko male razlike u stopi znače na dugi rok.
Koliko često se kamata pripisuje
Na konačan iznos utiče i učestalost pripisa. Ako se kamata pripisuje mjesečno umjesto jednom godišnje, ukamaćivanje počinje ranije, pa je stvarni godišnji prinos nešto viši od nominalne stope. Upravo zato banke uz nominalnu iskazuju i efektivnu kamatnu stopu, koja omogućava poređenje ponuda s različitim načinima obračuna.
Kod oročene štednje treba provjeriti da li se kamata pripisuje ulogu ili isplaćuje na tekući račun. U drugom slučaju složenog efekta nema, osim ako se isplaćena kamata ponovo ne uloži.
Ista sila radi i protiv dužnika
Mehanizam koji uvećava štednju jednako djeluje na dugove. Najjasnije se vidi kod kreditne kartice s revolving otplatom: na neplaćeni dio duga obračunava se kamata, koja ulazi u novi saldo, a na njega se ponovo računa kamata. Ko uplaćuje samo minimalni iznos, dug smanjuje vrlo sporo.
Slično je i s kašnjenjem u otplati. Zatezna kamata, naknade za opomene i troškovi naplate povećavaju dug, pa odgađanje obično samo poskupljuje problem.
Šta iz toga slijedi
- Kod štednje je raniji početak važniji od visine pojedinačne uplate.
- Kod dugova s visokom kamatom svaka uplata iznad minimalne skraćuje otplatu više nego što se čini.
- Ponude se porede po efektivnoj, a ne po nominalnoj stopi.
- Inflacija umanjuje realnu vrijednost prinosa, pa nominalni rast uloga ne znači nužno i veću kupovnu moć.
