Većina krađa novca s računa ne počinje provalom u sistem banke, nego porukom u kojoj se od vlasnika kartice traži da sam otkrije podatke. Prevaranti računaju na žurbu, strah i povjerenje u poznat logo. Tehnička zaštita banaka zato vrijedi onoliko koliko je korisnik oprezan s onim što sam upisuje i potvrđuje.

Najčešći oblici prevara

  • Lažne poruke. E-mail, SMS ili poruka u aplikaciji za dopisivanje koja izgleda kao da je stigla od banke, pošte ili kurirske službe, s linkom na stranicu koja oponaša pravu.
  • Lažni pozivi. Osoba se predstavlja kao službenik banke i traži podatke s kartice ili kod za potvrdu, navodno radi „zaštite računa“.
  • Prevare pri prodaji preko oglasa. Navodni kupac šalje link na kojem prodavac treba „primiti uplatu“ upisivanjem podataka s kartice.
  • Lažne internet prodavnice. Stranice s neobično niskim cijenama koje naplate, a robu ne pošalju, ili prikupljaju podatke o karticama.
  • Uređaji na bankomatima. Dodaci koji očitavaju karticu i kamere koje snimaju unos PIN-a.

Podaci koje banka nikada ne traži

Banka svoje klijente ne pita telefonom, e-mailom ni porukom za PIN, lozinku za elektronsko bankarstvo, jednokratni kod za potvrdu plaćanja ili trocifreni sigurnosni broj s poleđine kartice. Ko to traži, nije banka, bez obzira na to koliko uvjerljivo zvuči. Za prijem novca nikada nije potrebno upisati podatke s kartice i potvrditi transakciju kodom.

Oglas
In-read video358×202 · MOB-A2

Navike koje smanjuju rizik

  1. Adresu banke ukucajte sami ili koristite zvaničnu aplikaciju, umjesto klika na link iz poruke.
  2. Uključite obavještenja o svakoj transakciji.
  3. Postavite dnevne limite za internet plaćanja i podizanje gotovine prema stvarnim potrebama.
  4. Za internet kupovinu koristite karticu s niskim limitom ili virtuelnu karticu, ako je banka nudi.
  5. Prije potvrde plaćanja pročitajte poruku s kodom: u njoj su iznos i naziv trgovca.
  6. Redovno ažurirajte telefon i aplikacije i ne instalirajte programe iz nepoznatih izvora.
  7. Na bankomatu rukom zaklonite tastaturu i ne koristite uređaj koji izgleda prepravljeno.
  8. Ne šaljite fotografije kartice ni ličnih dokumenata putem poruka.

Kako prepoznati sumnjivu prodavnicu

  • cijene znatno niže od svih drugih ponuda,
  • nema podataka o firmi, adresi i uslovima povrata robe,
  • adresa stranice sadrži neobične dodatke ili greške u nazivu,
  • jedini način plaćanja je uplata na račun fizičkog lica,
  • pritisak da se kupi odmah, uz odbrojavanje vremena.

Šta uraditi ako se zloupotreba dogodi

  1. Odmah blokirajte karticu kroz aplikaciju ili pozivom na broj banke za hitne slučajeve, koji radi i van radnog vremena.
  2. Promijenite lozinke za elektronsko bankarstvo i e-mail.
  3. Banci podnesite pisanu reklamaciju sporne transakcije, s opisom događaja i dokazima.
  4. Slučaj prijavite policiji i sačuvajte poruke, brojeve telefona i snimke ekrana.
  5. Narednih sedmica pažljivo pratite izvode.

Brzina je presudna: što se kartica ranije blokira, manja je šteta. Hoće li i u kojoj mjeri novac biti vraćen, zavisi od okolnosti slučaja, pravila kartične kuće i ugovora s bankom, a klijent koji je sam otkrio podatke ili potvrdio transakciju u težem je položaju. Zato je najbolja zaštita nekoliko sekundi zastoja prije svakog upisivanja podataka.