Potrošačka korpa je popis roba i usluga za koje se smatra da ih domaćinstvo određene veličine troši u mjesec dana, zajedno s njihovom ukupnom cijenom. Ideja je jednostavna: umjesto da se prati cijena svakog proizvoda posebno, prati se koliko košta cijeli „paket“ potreban za život.
U Bosni i Hercegovini pod tim se pojmom najčešće misli na sindikalnu potrošačku korpu, koju objavljuju sindikalne centrale. Važno je znati da to nije pokazatelj zvanične statistike.
Šta sadrži sindikalna korpa
Savez samostalnih sindikata BiH svoju korpu računa svakog mjeseca za četveročlanu porodicu koju čine dvoje odraslih i dvoje djece, od kojih jedno pohađa osnovnu, a drugo srednju školu. Troškovi su razvrstani u sedam grupa:
- prehrana,
- stanovanje i komunalne usluge,
- higijena i održavanje zdravlja,
- obrazovanje i kultura,
- odjeća i obuća,
- prevoz,
- održavanje domaćinstva.
Najveći udio ima prehrana, čije se cijene snimaju u trgovačkim centrima za unaprijed utvrđen popis artikala. Sindikat uz vrijednost korpe objavljuje i pokrivenost, odnosno koliki dio korpe se može platiti prosječnom ili najnižom platom. Vlastitu korpu objavljuje i Savez sindikata Republike Srpske, po svojoj metodologiji, pa se iznosi dviju centrala ne mogu izravno porediti.
Po čemu se razlikuje od zvanične statistike
Statističke institucije također koriste „korpu“, ali u drugu svrhu. Za izračun indeksa potrošačkih cijena prati se nekoliko stotina proizvoda i usluga, a svaki ima ponder koji odražava njegov udio u stvarnoj potrošnji domaćinstava. Ta korpa služi za mjerenje promjene cijena, a ne za procjenu koliko je novca potrebno za život.
O stvarnoj potrošnji govori Anketa o potrošnji domaćinstava, koju statističke institucije provode povremeno. Ona pokazuje koliko domaćinstva zaista troše i na šta, dok sindikalna korpa pokazuje koliko bi, prema procjeni sindikata, trebala trošiti porodica zadanog sastava.
Kako čitati brojke
Sindikalna korpa je koristan orijentir i argument u pregovorima o platama, ali pri tumačenju treba imati na umu nekoliko ograničenja:
- odnosi se na jedan tip porodice, pa ne opisuje samca, penzionerski par ili porodicu s jednim djetetom,
- poređenje s jednom prosječnom platom zanemaruje da u mnogim domaćinstvima rade dvije osobe, ali i da u nekima ne radi niko,
- troškovi stanovanja jako se razlikuju između podstanara, vlasnika stana i onih koji otplaćuju kredit,
- cijene nisu iste u svim dijelovima zemlje.
Najviše se može saznati iz kretanja korpe kroz vrijeme i iz promjene njene pokrivenosti platama. Ako korpa raste brže od plata, kupovna moć opada, bez obzira na to koliko je sam iznos korpe blizu troškovima konkretnog domaćinstva.
