Indirektni porezi su oni koje krajnji kupac plaća kroz cijenu robe ili usluge, a državi ih uplaćuje prodavač, proizvođač ili uvoznik. U Bosni i Hercegovini u tu grupu spadaju porez na dodanu vrijednost, akcize, carine i putarina. Za razliku od poreza na dohodak i dobit, koji su u nadležnosti entiteta i Brčko distrikta, indirektni porezi uređeni su državnim zakonima i prikuplja ih jedna institucija: Uprava za indirektno oporezivanje BiH.
Jedan račun za cijelu zemlju
Uprava ima sjedište u Banjoj Luci i regionalne centre u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru i Tuzli. U njenom sastavu su i carinske ispostave na graničnim prelazima i u unutrašnjosti zemlje. Politiku indirektnog oporezivanja usmjerava Upravni odbor, u kojem su predstavnici državnog i entitetskih ministarstava finansija.
Sav prikupljeni novac uplaćuje se na jedinstveni račun. Tek odatle se raspoređuje korisnicima, prema pravilima iz zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda.
Redoslijed raspodjele
Raspodjela se obavlja svakog radnog dana, a pojednostavljeno teče ovako:
- Najprije se izdvaja rezerva potrebna za povrate, prije svega povrat PDV-a obveznicima koji na to imaju pravo.
- Zatim se izdvaja iznos za finansiranje institucija BiH, u visini utvrđenoj državnim budžetom.
- Iz dijela koji pripada entitetima i Distriktu izdvajaju se sredstva za otplatu vanjskog duga, koji se servisira preko državnog nivoa.
- Ostatak se dijeli Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu.
Udio entiteta određuje se koeficijentima koji se zasnivaju na krajnjoj potrošnji iskazanoj u PDV prijavama. Logika je da prihod pripadne onom dijelu zemlje u kojem su roba i usluge zaista potrošeni, a ne tamo gdje je sjedište firme koja je porez uplatila. Koeficijente utvrđuje Upravni odbor i povremeno ih usklađuje, a za Brčko distrikt važe posebna pravila o udjelu.
Šta se dešava dalje
Novac koji stigne entitetima dalje se dijeli prema njihovim propisima. U Federaciji BiH dio pripada federalnom budžetu, dio kantonima, dio općinama i gradovima, a dio upravljačima cesta. U Republici Srpskoj prihodi se dijele između republičkog budžeta, jedinica lokalne samouprave i javnog preduzeća za puteve.
Putarina, koja se naplaćuje po litru naftnih derivata, ima namjenski karakter: dio je predviđen za održavanje cesta, a dio za izgradnju autocesta i drugih puteva.
Indirektni porezi čine najveći pojedinačni izvor javnih prihoda u zemlji, pa od njihove naplate zavise budžeti na svim nivoima vlasti. Zbog toga podaci koje Uprava redovno objavljuje o prikupljenim i raspoređenim sredstvima služe i kao jedan od pokazatelja kretanja potrošnje i uvoza.
