U hladnijem dijelu godine u mnogim gradovima Bosne i Hercegovine, posebno onima smještenim u kotlinama, zrak se danima ne miješa. Hladan zrak ostaje zarobljen pri tlu, a s njim i dim iz ložišta, ispušni gasovi i industrijske emisije. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) zagađenje zraka ubraja među najveće okolinske rizike po zdravlje i povezuje ga s bolestima srca i krvnih sudova, moždanim udarom, hroničnim bolestima pluća i rakom pluća.
Šta se mjeri i gdje pratiti podatke
Najčešće se govori o lebdećim česticama, označenim kao PM10 i PM2,5. Što su čestice sitnije, to dublje prodiru u pluća, a najsitnije mogu dospjeti i u krvotok. Mjere se i sumpor-dioksid, azotni dioksid, ozon i ugljen-monoksid.
Podatke s mjernih stanica objavljuju Federalni hidrometeorološki zavod i Republički hidrometeorološki zavod Republike Srpske, a u pojedinim sredinama i kantonalne ili gradske službe. Radi lakšeg snalaženja koncentracije se prevode u indeks kvaliteta zraka, prikazan bojama i kategorijama od dobrog do opasnog, uz preporuke za ponašanje. Kada vrijednosti pređu propisane pragove, nadležni organi mogu proglasiti epizode upozorenja ili uzbune i uvesti privremene mjere.
Ko je osjetljiviji
- djeca, čija se pluća još razvijaju
- trudnice
- starije osobe
- osobe s astmom i drugim hroničnim bolestima pluća
- srčani bolesnici i osobe sa šećernom bolešću
- radnici koji veći dio dana provode na otvorenom
Kako smanjiti izloženost
- Pratiti indeks kvaliteta zraka i prema njemu planirati boravak napolju.
- U danima visokog zagađenja skratiti vrijeme na otvorenom i odgoditi trčanje, vožnju bicikla i drugi veći napor, jer se pri ubrzanom disanju udiše više zagađenog zraka.
- Za šetnju birati ulice dalje od gustog saobraćaja i, kada je moguće, veću nadmorsku visinu, iznad sloja magle i smoga.
- Stan provjetravati kratko, u dijelu dana kada je zagađenje niže.
- Ne pogoršavati zrak u zatvorenom prostoru: ne pušiti u stanu i održavati ispravnost peći i dimnjaka.
- Prečišćivači zraka s HEPA filterom mogu smanjiti koncentraciju čestica u prostoriji, uz redovnu zamjenu filtera.
- Dobro prianjajuća zaštitna maska klase FFP2 može smanjiti udisanje čestica, dok platnene i hirurške maske pružaju znatno slabiju zaštitu. Osobe s bolestima srca i pluća trebaju pitati ljekara da li im je nošenje takve maske prikladno.
Svako može i sam doprinijeti čišćem zraku: rjeđim korištenjem automobila, pravilnim loženjem suhog drveta i time što se u pećima ne spaljuju otpad, plastika i lakirano drvo.
Hronični bolesnici i hitni simptomi
Osobe s astmom, hroničnom opstruktivnom bolešću pluća ili bolestima srca trebaju se unaprijed dogovoriti sa svojim ljekarom o tome kako postupati u danima zagađenja i imati uz sebe propisanu terapiju. Ljekaru se treba javiti ako se kašalj, otežano disanje ili zviždanje u prsima pojačavaju.
Hitnu pomoć na broj 124 treba pozvati kod izraženog nedostatka zraka, bola ili stezanja u prsima, plavičaste boje usana ili zbunjenosti. Ovaj tekst je informativan; za savjet prilagođen vlastitom zdravstvenom stanju obratite se ljekaru ili farmaceutu.
