Teniska rang-lista nije ocjena kvaliteta igrača, nego zbir bodova koje je osvojio na turnirima u određenom periodu. Zbog toga se poredak mijenja gotovo svake sedmice, a pobjeda na velikom turniru može igrača pomjeriti za desetine mjesta.
Bodovi vrijede 52 sedmice
I muška (ATP) i ženska (WTA) lista zasnivaju se na istom principu: računaju se rezultati iz posljednje 52 sedmice. Bodovi osvojeni na nekom turniru ostaju na računu igrača godinu dana, a zatim se brišu i zamjenjuju rezultatom s narednog izdanja istog turnira.
Odatle potiče izraz „branjenje bodova”. Igrač koji je prošle godine osvojio turnir mora ga ponovo osvojiti da bi zadržao isti broj bodova. Ako ispadne ranije, njegov zbir se smanjuje, iako formalno nije ništa „izgubio” na terenu.
Koliko bodova nosi koji turnir
Broj bodova zavisi od kategorije turnira i kola do kojeg je igrač stigao. Pobjednici dobijaju:
- 2000 bodova na Grand Slam turniru,
- do 1500 bodova na završnom turniru sezone,
- 1000 bodova na turnirima serije 1000,
- 500, odnosno 250 bodova na turnirima nižih serija.
Bodovi za finaliste, polufinaliste i ranija kola određeni su posebnim tabelama, koje su se kroz godine više puta mijenjale i nisu u svemu iste kod muškaraca i žena.
Ne računaju se svi turniri
Na listu ne ulazi svaki rezultat. Kod muškaraca se, prema pravilima koja su vrijedila u vrijeme pisanja ovog teksta, zbraja ograničen broj turnira: četiri Grand Slama, obavezni turniri serije Masters 1000 i određeni broj najboljih preostalih rezultata, uz završni turnir sezone za one koji se na njega plasiraju. Kod žena se u pojedinačnoj konkurenciji računa najviše 18 turnira, uz WTA finale kao dodatni, dok se u parovima uzima 12 najboljih rezultata.
Ograničenje ima jasnu svrhu: igrač ne može nadoknaditi slabe rezultate na velikim turnirima time što će igrati mnogo malih. Istovremeno, izostanak s obaveznog turnira obično se upisuje kao nula.
Rang-lista i „trka”
Pored klasične liste postoji i takozvana trka, odnosno poredak koji broji samo bodove osvojene od početka kalendarske godine. Ona služi za određivanje učesnika završnog turnira sezone, a na kraju godine se podudara s klasičnom listom.
ATP lista uvedena je u augustu 1973. godine, a prvi broj jedan bio je Rumun Ilie Năstase. WTA lista postoji od novembra 1975, s Amerikankom Chris Evert na prvom mjestu.
Rang-lista ima vrlo praktičnu ulogu: prema njoj se određuje ko ulazi direktno u glavni žrijeb, ko mora igrati kvalifikacije i ko će biti nosilac. Pravila bodovanja, broj turnira koji se računaju i lista obaveznih turnira redovno se mijenjaju, pa su mjerodavni važeći pravilnici ATP-a i WTA-e.
