Lice poznate osobe privlači pažnju brže od bilo kojeg naslova, i upravo zato ga zloupotrebljavaju autori lažnih vijesti i prevaranti. Alati zasnovani na umjetnoj inteligenciji danas mogu proizvesti uvjerljiv videosnimak ili glas osobe koja te riječi nikada nije izgovorila. Takav sadržaj naziva se deepfake.

Najčešći oblici obmane

  • Izmišljeni intervju. Stranica izgledom oponaša poznati portal, a u tekstu poznata osoba navodno otkriva kako je zaradila na nekoj platformi za ulaganje.
  • Lažni oglas za „čudotvorni“ preparat. Lik ljekara, voditelja ili sportiste koristi se za prodaju sredstava za mršavljenje, zglobove ili pritisak.
  • Lažna nagradna igra. Profil koji imitira poznatu osobu obećava poklone svima koji podijele objavu i ostave podatke.
  • Izmišljena dramatična vijest. Naslov najavljuje tragediju ili skandal, a link vodi na stranicu punu oglasa ili zlonamjernog sadržaja.
  • Lažni profil. Neko se u privatnim porukama predstavlja kao poznata osoba ili njen menadžer i nakon nekog vremena zatraži novac.

Kako provjeriti vijest

  1. Pogledajte adresu stranice. Lažne stranice često koriste adresu koja se od prave razlikuje u jednom slovu ili nastavku.
  2. Potražite vijest drugdje. Ako je događaj stvaran i važan, objavit će ga više ozbiljnih redakcija, s navedenim izvorom.
  3. Provjerite zvanične kanale. Verifikovani profili osobe i stranica kompanije čiji se proizvod navodno reklamira prvo su mjesto za provjeru.
  4. Pretražite fotografiju. Obrnuta pretraga slika pokazuje gdje se fotografija ranije pojavila i u kojem kontekstu.
  5. Obratite pažnju na datum. Stare vijesti često se ponovo dijele kao nove.

Po čemu se odaje deepfake

Tehnologija napreduje, pa nijedan znak nije pouzdan sam za sebe, ali nekoliko detalja i dalje često odaje manipulaciju: pokreti usana koji ne prate zvuk u potpunosti, neprirodno treptanje ili ukočen pogled, zamućeni rubovi lica i kose, čudno oblikovani zubi ili prsti, glas ravnomjernog tona bez udisaja te govor u kojem naglasak ne odgovara osobi.

Oglas
In-read video358×202 · MOB-A2

Važniji od tehničkih znakova jeste sadržaj poruke. Na prevaru upućuju obećanje brze i sigurne zarade, pritisak da se odluči odmah, tvrdnja da „ljekari ili banke ovo kriju“, zahtjev za uplatu unaprijed ili unos podataka s platne kartice na nepoznatoj stranici.

Praktično pravilo: nijedna poznata osoba ne dijeli novac neznancima niti preko oglasa preporučuje ulaganje koje „ne može propasti“.

Šta učiniti kada naiđete na lažan sadržaj

  • Ne otvarajte link, ne unosite podatke i ne dijelite objavu, ni radi upozorenja, jer joj i tako povećavate vidljivost.
  • Prijavite objavu ili oglas platformi na kojoj ste ga vidjeli. Sve velike mreže imaju opciju prijave lažnog predstavljanja i prevare.
  • Ako ste već unijeli podatke o kartici ili izvršili uplatu, odmah se javite banci i zatražite blokadu kartice.
  • Prevaru prijavite policiji i sačuvajte dokaze: snimke ekrana, adrese stranica i prepisku.
  • Upozorite starije članove porodice, koji su česta meta ovakvih oglasa.

Zdrava sumnja ne znači nepovjerenje prema svemu. Dovoljno je zastati nekoliko sekundi prije nego što se klikne na sadržaj koji izaziva jaku emociju, jer se upravo na tu reakciju računa.