Većina država svoj je ustav donijela u ustavotvornoj skupštini ili parlamentu. Ustav Bosne i Hercegovine nastao je drugačije: on je Aneks 4 Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini. Sporazum je parafiran u Daytonu 21. novembra 1995, a potpisan u Parizu 14. decembra iste godine, kada je Ustav i stupio na snagu.
Kako je Ustav sastavljen
Tekst je kratak. Sastoji se od preambule, 12 članova i dva aneksa:
- Član I utvrđuje kontinuitet države, njene međunarodno priznate granice, sastav od dva entiteta, slobodu kretanja, glavni grad Sarajevo i državljanstvo.
- Član II jamči ljudska prava i osnovne slobode.
- Član III dijeli nadležnosti između institucija BiH i entiteta.
- Članovi IV, V i VI uređuju Parlamentarnu skupštinu, Predsjedništvo i Vijeće ministara te Ustavni sud.
- Član VII odnosi se na Centralnu banku.
- Član VIII govori o finansijama, a član IX sadrži opće odredbe.
- Član X propisuje postupak izmjene Ustava.
- Članovi XI i XII odnose se na prijelazne aranžmane i stupanje na snagu.
Aneks I nabraja dodatne međunarodne sporazume o ljudskim pravima koji se primjenjuju u BiH, a Aneks II sadrži prijelazne odredbe.
Posebno mjesto Evropske konvencije
Član II propisuje da se prava i slobode iz Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i njenih protokola direktno primjenjuju u Bosni i Hercegovini te da imaju prioritet nad svim drugim zakonima. Zbog toga se građani pred domaćim sudovima, uključujući Ustavni sud BiH, mogu neposredno pozivati na tu konvenciju.
Kako se Ustav mijenja
Prema članu X, Ustav se može mijenjati i dopunjavati odlukom Parlamentarne skupštine BiH, koja uključuje dvotrećinsku većinu prisutnih i onih koji glasaju u Predstavničkom domu. Budući da odluku donosi Parlamentarna skupština, amandman mora proći i Dom naroda, u kojem vrijede pravila o kvorumu i zaštiti vitalnog nacionalnog interesa.
Isti član postavlja i jedno ograničenje: nijednim amandmanom ne mogu se ukinuti niti umanjiti prava i slobode iz člana II, a ne može se mijenjati ni sama ta zabrana.
Ustav je dosad izmijenjen jednom. Amandmanom I iz 2009. godine u njega je unesen status Brčko distrikta BiH kao jedinice lokalne samouprave pod suverenitetom države.
Rasprave o ustavnoj reformi
O potrebi i sadržaju daljih izmjena Ustava vode se dugogodišnje rasprave. Evropski sud za ljudska prava donio je više presuda koje se odnose na ustavna pravila o izboru članova Predsjedništva BiH i delegata Doma naroda, prvu od njih 2009. godine. O tome kako te presude provesti i treba li ustavno uređenje mijenjati šire, stajališta se znatno razlikuju.
Ovaj tekst opisuje važeći ustavni okvir i ne zauzima stav o prijedlozima reforme. Tekst Ustava dostupan je na stranicama Ustavnog suda BiH i Parlamentarne skupštine BiH, a uz njega i entitetski ustavi, koji prema članu III moraju biti usklađeni s državnim.
