Bosna i Hercegovina nema jednog predsjednika države. Funkciju šefa države obavlja Predsjedništvo BiH, kolektivno tijelo od tri člana, čiji su sastav i ovlaštenja uređeni članom V Ustava BiH. Sjedište Predsjedništva je u Sarajevu.
Ko čini Predsjedništvo i kako se bira
Prema Ustavu, Predsjedništvo čine jedan Bošnjak i jedan Hrvat, koji se biraju neposredno s teritorije Federacije BiH, te jedan Srbin, koji se bira neposredno s teritorije Republike Srpske. Birač u Federaciji na glasačkom listiću može glasati za jednog kandidata, bošnjačkog ili hrvatskog, dok birači u Republici Srpskoj biraju srpskog člana. Izabran je kandidat koji u svojoj kategoriji dobije najviše glasova, bez drugog kruga.
Mandat traje četiri godine. Ustav dopušta da član bude izabran dva puta uzastopno, nakon čega četiri godine ne može biti ponovo biran u Predsjedništvo.
Ovakva pravila kandidiranja bila su predmet presuda Evropskog suda za ljudska prava, a o njihovoj izmjeni postoje različita stajališta. Ovaj tekst opisuje važeće uređenje.
Rotacija predsjedavajućeg
Na čelu Predsjedništva nalazi se predsjedavajući, ali on nema veća ovlaštenja pri odlučivanju od ostalih članova. Funkcija se rotira svakih osam mjeseci, tako da svaki član tokom četverogodišnjeg mandata predsjedava dva puta. Prvi predsjedava član koji je na izborima dobio najviše glasova.
Kako se donose odluke
Ustav nalaže da Predsjedništvo nastoji sve odluke donijeti konsenzusom. Ako to ne uspije, odluku mogu donijeti dva člana. Tada član koji se ne slaže ima posebno pravo: u roku od tri dana može izjaviti da je odluka štetna po vitalni interes entiteta iz kojeg je izabran.
Takva odluka upućuje se na izjašnjavanje:
- Narodnoj skupštini Republike Srpske, ako je izjavu dao član izabran iz tog entiteta,
- bošnjačkim delegatima u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, ako je izjavu dao bošnjački član,
- hrvatskim delegatima u istom domu, ako je izjavu dao hrvatski član.
Ako to tijelo u roku od deset dana dvotrećinskom većinom potvrdi izjavu, osporena odluka ne stupa na snagu.
Za šta je Predsjedništvo nadležno
Ustav Predsjedništvu povjerava prije svega vanjske poslove i odnose s drugim institucijama. Među najvažnijim nadležnostima su:
- vođenje vanjske politike BiH,
- imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika države,
- predstavljanje BiH u međunarodnim organizacijama,
- pregovaranje o međunarodnim ugovorima i njihova ratifikacija uz saglasnost Parlamentarne skupštine,
- predlaganje godišnjeg budžeta Parlamentarnoj skupštini, na preporuku Vijeća ministara,
- imenovanje predsjedavajućeg Vijeća ministara, koje potvrđuje Predstavnički dom.
Predsjedništvo ima i ulogu u oblasti odbrane: prema Ustavu i Zakonu o odbrani BiH, ono vrši civilnu komandu nad Oružanim snagama BiH. Pojedinosti o radu, sjednicama i donesenim odlukama objavljuju se na službenoj stranici Predsjedništva BiH.
