Malo je nogometnih novotarija izazvalo toliko rasprava kao VAR. Dio nesporazuma dolazi otuda što se od sistema očekuje ono za šta nije ni zamišljen. VAR nije uveden da bi svaka odluka bila savršena, nego da bi se ispravile očigledne greške u situacijama koje najviše utiču na rezultat.
Šta je VAR i ko ga čini
VAR je skraćenica engleskog naziva video assistant referee, odnosno video-asistent sudije. Riječ je o sudiji koji utakmicu prati na ekranima, uz pomoć asistenata i operatera snimaka, i koji je radio-vezom povezan s glavnim sudijom. Nakon nekoliko godina testiranja, Međunarodni odbor nogometnih saveza (IFAB), tijelo koje propisuje Pravila igre, uvrstio je VAR u pravila 2018. godine. Iste godine sistem je prvi put korišten na jednom svjetskom prvenstvu.
Četiri situacije u kojima VAR može intervenisati
Protokol ograničava upotrebu videa na četiri vrste odluka:
- Gol ili nema gola – provjerava se da li je u akciji koja je prethodila golu bilo ofsajda, prekršaja, igranja rukom ili je lopta izašla iz igre.
- Kazneni udarac – da li je jedanaesterac opravdano dosuđen ili nedosuđen, uključujući pitanje da li je prekršaj bio u kaznenom prostoru.
- Direktan crveni karton – grubi prekršaji, nasilno ponašanje i sprečavanje izgledne prilike za gol.
- Zamjena identiteta – kada sudija karton pokaže pogrešnom igraču.
Sve ostalo ostaje izvan dometa videa. VAR se, prema osnovnom protokolu, ne bavi drugim žutim kartonom, dosuđenim kornerima ili autima, kao ni većinom prekršaja na sredini terena. Zato se dešava da očigledna greška ostane neispravljena jer ne spada ni u jednu od četiri kategorije.
Jasna i očigledna greška
Ključni pojam protokola je „jasna i očigledna greška”. VAR ne postavlja pitanje da li bi on sam donio drugačiju odluku, nego da li je odluka na terenu očito pogrešna. Ako je situacija sporna i može se tumačiti na dva načina, na snazi ostaje ono što je sudija dosudio. Upravo taj prag objašnjava zašto se slične situacije na različitim utakmicama ponekad završe različito.
Izuzetak su činjenične odluke, poput ofsajd pozicije ili mjesta prekršaja u odnosu na liniju kaznenog prostora. Tu nema tumačenja: igrač jeste ili nije bio u ofsajdu.
Kako izgleda provjera
Video-soba u pozadini provjerava svaku situaciju iz četiri navedene kategorije, najčešće bez prekida igre. Ako ne uoči grešku, igra se nastavlja i gledaoci često nisu ni svjesni da je provjera obavljena. Ako smatra da je greška jasna, VAR preporučuje pregled.
Sudija tada rukama pokazuje obris ekrana i može odluku promijeniti na osnovu informacije iz video-sobe ili otići do monitora pored terena i sam pogledati snimak. Konačnu odluku uvijek donosi glavni sudija. Igrači i članovi stručnog štaba koji gestom ekrana traže pregled mogu biti opomenuti.
Tehnologija se i dalje razvija
Uz VAR se postepeno uvodi i poluautomatska tehnologija za ofsajd, koja kamerama prati položaj igrača i lopte i ubrzava crtanje linija. Prvi put je na svjetskom prvenstvu korištena 2022. godine. Testiraju se i druga rješenja, poput javnog obrazloženja odluka na stadionu. Koliko je kamera i opreme na raspolaganju zavisi od takmičenja, pa kvalitet provjere nije isti u svim ligama.
