U evropskoj košarci klubovi mlade igrače razvijaju u vlastitim školama ili ih dovode od drugih klubova. NBA liga ima drugačiji mehanizam: draft, godišnji događaj na kojem trideset klubova po utvrđenom redoslijedu bira igrače koji prvi put ulaze u ligu. Ideja je da slabije ekipe dobiju priliku da se pojačaju najtalentovanijim pojedincima i da se tako održi ravnoteža u takmičenju.
Ko može biti izabran
Na draft izlaze igrači s američkih univerziteta, iz razvojnih liga i iz inostranstva. Pravila o tome ko ispunjava uslove dio su kolektivnog ugovora između lige i sindikata igrača. U osnovi, igrač mora u godini drafta navršiti najmanje 19 godina, a mlađi kandidati moraju se sami prijaviti u propisanom roku. Igrači izvan SAD-a koji se nisu ranije prijavljivali automatski ulaze u izbor u godini u kojoj pune 22 godine.
Dvije runde i lutrija
Draft ima dvije runde, a svaki klub u načelu ima po jedan izbor u svakoj. Redoslijed se određuje obrnuto od plasmana u prethodnoj sezoni, uz jedan važan izuzetak: vrh prve runde odlučuje lutrija.
U lutriji učestvuju klubovi koji se nisu plasirali u doigravanje. Slabije ekipe imaju veće šanse, ali ne i garanciju da će birati prve. Tako se obeshrabruje namjerno gubljenje utakmica radi boljeg mjesta na draftu. Sistem je mijenjan više puta, pa je, na primjer, od 2019. lutrijom određivan redoslijed prva četiri izbora, a tri najslabije ekipe imale su jednake izglede za prvo mjesto. Liga je i kasnije najavljivala izmjene, zbog čega tačne procente treba provjeriti za svaku godinu posebno.
Šta izbor znači za igrača i klub
- Prva runda: izabrani igrač, kada potpiše, dobija ugovor po unaprijed utvrđenoj ljestvici za novajlije, s garantovanim prvim godinama.
- Druga runda: ugovor nije garantovan i predmet je pregovora, pa dio izabranih nikada ne zaigra u ligi.
- Prava na igrača: klub koji izabere igrača zadržava ekskluzivno pravo da ga potpiše u NBA ligi, čak i ako on nastavi karijeru u Evropi. Zato evropski igrači ponekad dolaze u NBA tek nekoliko godina nakon drafta.
Trgovina izborima
Izbori na draftu mogu se razmjenjivati kao i igrači, i to godinama unaprijed. Klub koji gradi ekipu za budućnost skuplja buduće izbore, dok ekipa koja napada titulu često ih ustupa u zamjenu za gotove igrače. Zbog toga se nerijetko dogodi da igrača formalno izabere jedan klub, a da on iste večeri pripadne drugom. Tako je 2014. centar iz Bosne i Hercegovine Jusuf Nurkić izabran kao 16. u prvoj rundi, a prava na njega odmah su proslijeđena drugom klubu.
A oni koji ne budu izabrani?
Igrač koji prođe draft bez izbora postaje slobodan i može pregovarati s bilo kojim klubom. Brojni košarkaši, među njima i evropski igrači s iskustvom iz jakih liga, na taj su način došli do NBA ugovora. Draft je, dakle, najpoznatiji, ali ne i jedini put do najjače lige svijeta.
