Kada biljke cvjetaju, zrak je pun sitnih polenovih zrnaca koja vjetar nosi kilometrima. Kod dijela ljudi imunološki sistem na njih reaguje kao na prijetnju, pa nastaje alergijska upala sluznice nosa i očiju, poznata kao polenska kijavica ili sezonski alergijski rinitis. Tegobe nisu opasne same po sebi, ali mogu ozbiljno narušiti san, koncentraciju i radnu sposobnost.
Kada koja biljka cvjeta
Sezona polena traje veći dio godine i odvija se u tri talasa. Krajem zime i u proljeće prevladava polen drveća, poput lijeske, johe i breze. Kasno proljeće i ljeto obilježavaju trave. Krajem ljeta i početkom jeseni cvjetaju korovi, među kojima se ističe ambrozija, čiji je polen izrazito alergen. Tačan početak i trajanje sezone zavise od vremenskih prilika i razlikuju se iz godine u godinu.
Simptomi i razlika u odnosu na prehladu
- učestalo kihanje, često u serijama
- vodenast iscjedak iz nosa i začepljenost
- svrbež nosa, nepca, grla i očiju
- crvene i suzne oči
- umor zbog lošeg sna
Za razliku od prehlade, alergiju obično ne prati povišena temperatura, izražen je svrbež, a tegobe traju sedmicama i ponavljaju se u isto doba godine. Pojačavaju se napolju, za suhog i vjetrovitog vremena. Pouzdano se, ipak, mogu razlikovati tek pregledom, a alergen se potvrđuje testiranjem koje određuje ljekar.
Kako smanjiti izloženost polenu
- Pratiti polensku prognozu, koju tokom sezone objavljuju zavodi za javno zdravstvo i druge nadležne službe.
- U danima visoke koncentracije skratiti boravak napolju, naročito za suhog i vjetrovitog vremena.
- Prozore u stanu i automobilu držati zatvorene kada je polena najviše, a prostorije provjetravati nakon kiše.
- Po povratku kući presvući se, istuširati i oprati kosu, kako se polen ne bi unosio u krevet.
- Rublje ne sušiti na otvorenom u vrijeme cvjetanja biljke na koju ste alergični.
- Napolju nositi sunčane naočale, koje djelimično štite oči.
- Košenje trave i rad u bašti prepustiti nekome drugom ili ih obaviti kada je koncentracija polena niža.
Ljekar, farmaceut i hitni simptomi
Postoje lijekovi koji ublažavaju alergijske simptome, a neki se izdaju i bez recepta. Koji je prikladan, zavisi od dobi, drugih bolesti i lijekova koje osoba već uzima, pa se o izboru treba posavjetovati s ljekarom ili farmaceutom. To posebno vrijedi za djecu, trudnice, dojilje i vozače, jer pojedini preparati izazivaju pospanost. Kod izraženih i dugotrajnih tegoba ljekar može uputiti alergologu.
Ljekaru se treba javiti i ako se uz kijavicu pojave kašalj, zviždanje u prsima ili osjećaj stezanja pri disanju, jer polenska alergija može biti povezana s astmom.
Hitnu pomoć na broj 124 treba pozvati kod izrazito otežanog disanja, oticanja usana, jezika ili grla, promuklosti koja naglo nastaje ili osjećaja gubitka svijesti. Ovaj tekst je informativan i ne zamjenjuje pregled ni savjet zdravstvenog radnika.
