Danas se podrazumijeva da je u Sarajevu, Beču i Parizu isto vrijeme, a da je u Londonu sat manje. Do prije stotinu i pedeset godina takav dogovor nije postojao. Svaki grad je imao svoje, mjesno vrijeme, određeno prema položaju Sunca, pa su se satovi u mjestima udaljenim stotinjak kilometara razlikovali za nekoliko minuta.
Željeznica je tražila red
Dok se putovalo kočijama, te razlike nikome nisu smetale. Željeznica i telegraf su ih pretvorili u ozbiljan problem, jer je bilo nemoguće sastaviti vozni red kada svaka stanica mjeri vrijeme drugačije. Željezničke kompanije su zato počele uvoditi jedinstveno vrijeme za svoje pruge, a zatim se javila ideja da se cijeli svijet podijeli na pojaseve.
Na međunarodnoj konferenciji u Washingtonu 1884. godine meridijan koji prolazi kroz opservatorij u Greenwichu kod Londona prihvaćen je kao početni. Od njega se računa geografska dužina, a prema njemu su države postepeno uskladile i svoje vrijeme.
Kako sistem radi
Zemlja se oko svoje ose okrene za 24 sata, što znači da se za jedan sat okrene za 15 stepeni geografske dužine. Teoretski, svijet je zato podijeljen na 24 pojasa široka po 15 stepeni. Polazište je koordinirano svjetsko vrijeme, UTC, a zone se označavaju kao odstupanje od njega.
U praksi granice zona prate državne granice, a ne meridijane, pa ima dosta odstupanja:
- Kina se prostire preko nekoliko teoretskih pojaseva, ali koristi jedno službeno vrijeme,
- Indija je pet i po sati ispred UTC-a,
- Nepal ima pomak od pet sati i 45 minuta.
Bosna i Hercegovina pripada srednjoevropskom vremenu, koje je jedan sat ispred UTC-a.
Ljetno računanje vremena
Pomjeranje sata uvedeno je da bi se ljeti bolje iskoristila dnevna svjetlost: kada se kazaljke pomjere unaprijed, sunce izlazi i zalazi sat kasnije po satu. Na nivou cijele države prve su ga uvele Njemačka i Austro-Ugarska 1916. godine, tokom Prvog svjetskog rata, radi štednje uglja. Kasnije se u mnogim zemljama ukidalo i ponovo uvodilo.
U većini evropskih zemalja, pa i u Bosni i Hercegovini, danas važi isti raspored. Sat se pomjera jedan sat unaprijed posljednje nedjelje u martu, a vraća se posljednje nedjelje u oktobru. Tokom ljetnog računanja zemlja je dva sata ispred UTC-a.
Rasprava koja traje
O koristi od pomjeranja sata mišljenja su podijeljena. Uštede energije, zbog kojih je mjera uvedena, u savremenim uslovima se procjenjuju kao male, a dio stručnjaka upozorava da promjena ritma mnogim ljudima teško pada. U Evropskoj uniji se godinama raspravlja o ukidanju sezonskog pomjeranja, ali zajednička odluka nije provedena. Velik dio svijeta, naročito zemlje bliže ekvatoru, ljetno računanje vremena uopće ne koristi.
