Pjesma Eurovizije, kod nas poznatija kao Eurosong, jedno je od najgledanijih muzičkih takmičenja na svijetu, ali način na koji se dolazi do pobjednika mnogim gledaocima ostaje nejasan. Takmičenje organizuje Evropska radiodifuzna unija (EBU), a učestvuju javni emiteri koji su njene članice. Pravila glasanja mijenjala su se više puta, pa ih vrijedi razumjeti u osnovnim crtama.

Dvije polufinalne večeri i finale

Polufinale je uvedeno 2004. godine, kada je broj prijavljenih zemalja prerastao jednu televizijsku večer. Od 2008. održavaju se dva polufinala i iz svakog se u finale plasira po deset pjesama. Direktno mjesto u finalu imaju zemlja domaćin i takozvana velika petorka, emiteri iz Francuske, Njemačke, Italije, Španije i Ujedinjenog Kraljevstva, pod uslovom da te godine učestvuju. Riječ je o najvećim finansijerima takmičenja.

Oglas
In-read video358×202 · MOB-A2

Zemlje se žrijebom raspoređuju u polufinala, a redoslijed nastupa unutar večeri određuju producenti kako bi emisija bila dinamična.

Kako se dodjeljuju bodovi

Svaka zemlja dodjeljuje dva odvojena seta bodova: jedan na osnovu glasova stručnog žirija, a drugi na osnovu glasova publike. U svakom setu deset najbolje ocijenjenih pjesama dobija 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 10 i 12 bodova. Nijedna zemlja ne može glasati za vlastitu pjesmu.

  • Žiri čine muzički profesionalci koje imenuje nacionalni emiter. Članovi rangiraju pjesme nezavisno jedni od drugih, i to na osnovu generalne probe koja se održava večer prije prijenosa.
  • Publika glasa telefonom, SMS-om ili putem zvanične aplikacije, uz ograničen broj glasova po osobi.
  • Ostatak svijeta: od 2023. godine glasati mogu i gledaoci iz zemalja koje ne učestvuju, a njihovi glasovi zbrajaju se kao da ih daje jedna dodatna zemlja.

Odvojeno saopćavanje bodova žirija i publike uvedeno je 2016. godine. Zato se u finalu prvo čuju bodovi žirija svake zemlje, a zatim se zbirni glasovi publike čitaju od pjesme koja je kod žirija prošla najslabije prema onoj koja je prošla najbolje, što neizvjesnost čuva do samog kraja.

Pravila koja se često mijenjaju

Odnos žirija i publike nije uvijek bio isti. Od 2023. do 2025. godine o prolasku iz polufinala odlučivala je isključivo publika, dok je žiri bio rezerva za slučaj tehničkih problema. Za takmičenje 2026. godine EBU je žiri vratio i u polufinala, proširio ga s pet na sedam članova, od kojih najmanje dvoje mora imati između 18 i 25 godina, a najveći broj glasova po načinu plaćanja smanjio je s 20 na 10.

Oglas
Rectangle300×250 · MOB-A3

Ako dvije pjesme imaju isti ukupan broj bodova, prednost ima ona koja je dobila više bodova publike. Ako je i tada rezultat izjednačen, gleda se od koliko je zemalja pjesma dobila bodove publike, a potom broj najviših ocjena.

Šta gledalac treba znati

Glasanje se otvara tek kada to voditelji objave, a glasovi poslani prije ili poslije toga ne računaju se, iako mogu biti naplaćeni. Cijenu poziva i poruke određuje emiter i operateri u svakoj zemlji. Kompletni rezultati, uključujući pojedinačne ocjene članova žirija, objavljuju se nakon finala na zvaničnoj stranici takmičenja.

Budući da EBU pravila prilagođava gotovo svake godine, najpouzdaniji izvor za aktuelno izdanje uvijek su zvanična pravila koja organizator objavljuje prije takmičenja.