Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu za 2026. godinu pripala je trojici naučnika: Amerikancu Karlu Deisserothu te Nijemcima Peteru Hegemannu i Georgu Nagelu. Odluka je saopćena u ponedjeljak, 5. oktobra.
Nagrađeni su za otkrića o jonskim kanalima kojima se upravlja svjetlom i za optogenetiku. Riječ je o metodi koja spaja optiku i genetiku, a naučnicima omogućava da svjetlom podstiču aktivnost nervnih ćelija.
Od proteina do "prekidača" za neurone
Hegemann, profesor na Humboldtovom univerzitetu u Berlinu, i Nagel, profesor na Univerzitetu u Würzburgu, identifikovali su protein kanalrodopsin. Deisseroth, koji radi na Univerzitetu Stanford, potom je taj protein pretvorio u prekidač za nervne ćelije kojim se upravlja svjetlom.
Nobelov komitet ocijenio je da je njihov rad postavio temelje nove ere u neuronauci. Metoda pomaže istraživačima da odgonetnu kako mozak oblikuje pamćenje, emocije i ponašanje, a danas se koristi u laboratorijama širom svijeta.
Moguća primjena u liječenju
Član Nobelovog komiteta Abdel El Manira naveo je da je optogenetika pomogla da se otkrije kako nastaju poremećaji u moždanim krugovima. Prema njegovim riječima, to ima veliki značaj za stanja poput sljepoće, depresije, ovisnosti i demencije.
Metoda se već primjenjuje u pokušajima da se vrati vid slabovidnim osobama. Istraživači očekuju da bi u budućnosti mogla pomoći i u liječenju Parkinsonove bolesti i epilepsije.
Trojica laureata podijelit će novčanu nagradu od 12 miliona švedskih kruna. Sekretar Nobelovog komiteta Thomas Perlmann potvrdio je da je sa svim dobitnicima razgovarao telefonom. Svečana dodjela bit će održana 10. decembra u Stockholmu.
Ovo je 117. Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu. Među dosadašnjih 235 dobitnika bilo je samo 14 žena.
