Zagonetna izmaglica u atmosferi Venere povezana je s kosmičkom prašinom i spojevima željeza koji potiču iz meteorita, pokazuje novo istraživanje.
Naučnici već dugo traže tvar koja u Venerinim oblacima upija ultraljubičasto zračenje. Meteoriti obično sadrže metale poput magnezija, silicija i željeza. Istraživači su utvrdili da magnezij i silicij ne upijaju to zračenje dovoljno dobro, dok su se spojevi željeza pokazali kao mogući kandidati.
Stari podaci dobili objašnjenje
Željezo je u atmosferi Venere zabilježeno još prije nekoliko decenija. Otkrile su ga sonde Venera i Vega, a maseni spektrometar sonde Pioneer Venus pronašao je željezni sulfat. Ti nalazi dugo nisu imali jasno objašnjenje. Sada su istraživači potvrdili da svojstva željeznog sulfata odgovaraju svojstvima izmaglice.
Istraživanje opisuje i kako čestice dospijevaju u gornje slojeve oblaka. Na visini između 40 i 50 kilometara iznad površine kapljice sumporne kiseline ne mogu se vezati za površinu čestica. Uzlazne zračne struje zato te čestice nose naviše, do gornjeg sloja oblaka. Tamo je hladnije, pa se čestice ugrađuju u kapljice sumporne kiseline.
Autori smatraju da bi posmatranje metalnih slojeva u atmosferama drugih planeta pomoglo da se procijeni koliko se metala u njima taloži i koliko izmaglice pritom nastaje. Otkriće bi tako moglo unaprijediti razumijevanje izmaglica i na planetama izvan Sunčevog sistema.
