Na zaravni Begića glavica kod Travnika stoji kameni zid dug 63 metra, mjestimično visok i do tri metra. Zid ne zatvara zaravan niti brani prilaz, pa njegova namjena nije očigledna. Arheološka iskopavanja pokazala su da je podignut preko ostataka starije, izgorjele građevine.
Istraživanje je pokrenuto nakon što su tragači s detektorima metala 2022. godine uz rub zida pronašli skup od nekoliko stotina sitnih metalnih predmeta. Zavičajni muzej Travnik i Austrijski arheološki institut potom su 2024. i 2025. godine proveli sistematska iskopavanja.
Rezultate su u časopisu Archaeologia Austriaca objavili Mario Gavranović, Ajla Sejfuli, Irene M. Petschko i Nicole Mittermair.
Šta je pronađeno ispod zida
Ispod kamenog jezgra zida arheolozi su otkrili ugljenisane drvene daske, ostatke poda, hodne površine i keramičko posuđe. Posebno se izdvajaju dvije velike posude za čuvanje zaliha, svaka visoka oko jedan metar. Jedna je ležala prevrnuta, a druga je stajala uspravno u zemlji.
Među metalnim nalazima su dugmad, kopče, dijelovi pojaseva i komadi lima. Prema obliku dijelova pojasa, ti predmeti su datirani približno u 6. vijek prije nove ere.
Zid ima oblik slova L. Građen je od zemlje i svijetlog krečnjaka, dopremljenog s nalazišta udaljenog oko 1,5 kilometara. Analiza slojeva pokazuje da je podizan u više faza.
Mjesto okupljanja i obreda?
Radiokarbonsko datiranje, metoda kojom se starost organskih ostataka određuje na osnovu ugljika, ukazuje na aktivnosti od 13. do 9. vijeka prije nove ere. Uzorci kostiju smještaju ih između 11. i 9. vijeka prije nove ere.
Istraživači pretpostavljaju da je lokalitet služio za povremena okupljanja i obredne aktivnosti. Nije utvrđeno da li su graditelji zidom htjeli sačuvati ili prekriti stariju izgorjelu građevinu. Iskopan je samo dio lokaliteta, pa mnoga pitanja ostaju bez odgovora.
