Dimnjak ima dva zadatka: da dimne plinove sigurno odvede iz kuće i da ložištu obezbijedi promaju potrebnu za sagorijevanje. Kada je začepljen, oštećen ili obložen naslagama, ne radi ni jedno ni drugo. Posljedice mogu biti požar u dimnjaku ili vraćanje plinova u prostoriju, a obje su opasne po život.
Čađ, katran i požar u dimnjaku
Sagorijevanjem drveta i uglja na zidovima dimnjaka taloži se čađ. Ako se loži vlažnim drvetom ili vatra dugo tinja s pritvorenim dovodom zraka, nastaje i tvrda, sjajna smolasta naslaga, koja se često naziva katran ili kreozot. Ona je zapaljiva. Kada se zapali, u dimnjaku se razvijaju vrlo visoke temperature, zidovi mogu popucati, a vatra se može proširiti na krovnu konstrukciju.
Znakovi požara u dimnjaku su huktanje i tutnjava iz dimnjaka, gust dim, iskre ili plamen na vrhu. Tada odmah zatvorite dovod zraka u ložište, izvedite ukućane i pozovite vatrogasce na broj 123. Zapaljeni dimnjak ne gasite vodom: nagla para može ga razoriti.
Ugljen-monoksid: opasnost koja se ne vidi
Ugljen-monoksid nastaje pri nepotpunom sagorijevanju svakog goriva: drveta, uglja, peleta, gasa i lož-ulja. Nema boju, miris ni okus, pa ga čovjek ne može osjetiti. Prvi simptomi trovanja liče na umor ili prehladu: glavobolja, vrtoglavica, mučnina, slabost i pospanost. Jače izlaganje dovodi do gubitka svijesti i smrti.
Do nakupljanja ovog plina najčešće dolazi zbog začepljenog ili neispravnog dimnjaka, neispravnog uređaja ili nedovoljnog dotoka svježeg zraka u prostoriju s ložištem. Zato se preporučuje ugradnja dojavljivača ugljen-monoksida u prostorije s ložištem i u blizini spavaćih soba. Ako se alarm oglasi ili više ukućana istovremeno osjeti navedene simptome, otvorite prozore, izađite na svjež zrak i pozovite hitnu pomoć na broj 124.
Šta radi dimnjačar
Dimnjačar mehanički uklanja naslage iz dimnjaka i dimovodnih cijevi, ali jednako važan dio posla je pregled. Provjerava prohodnost, pukotine, stanje vrata za čišćenje i kape dimnjaka, ispravnost priključka peći te ima li u dimnjaku ptičijih gnijezda ili otpalog materijala.
Koliko često se dimnjak mora čistiti, zavisi od vrste goriva i uređaja. Ložišta na čvrsto gorivo traže češće čišćenje od gasnih. Obavezni rokovi uređeni su lokalnim propisima, koji se u Bosni i Hercegovini razlikuju po kantonima, gradovima i općinama, pa ih treba provjeriti u svojoj općini ili kod ovlaštene dimnjačarske službe. Kao razumno pravilo, dimnjak treba pregledati i očistiti barem prije svake sezone grijanja, a nakon požara u dimnjaku ne ložiti dok ga stručnjak ne pregleda.
Šta mogu učiniti ukućani
- Ložite samo suho drvo i gorivo predviđeno za vaš uređaj.
- Ne spaljujte smeće, plastiku, iverice ni lakirano drvo.
- Ne gušite vatru potpunim zatvaranjem zraka da bi „držala“ cijelu noć.
- Ne zatvarajte ventilacione otvore u prostoriji s ložištem.
- Pepeo odlažite u metalnu posudu s poklopcem, dalje od zapaljivih stvari.
- Na jedan dimnjak ne priključujte dodatne uređaje bez savjeta dimnjačara.
Zidanje, sanaciju i ugradnju uložaka u dimnjak treba prepustiti stručnim izvođačima, a sve radove na gasnim uređajima i njihovim dimovodima ovlaštenom serviseru.
