Kore od povrća, talog kafe, pokošena trava i opalo lišće čine znatan dio kućnog otpada, a u prirodi se sami razgrađuju. Kompostiranje je način da se taj proces odvija uredno, u jednom uglu dvorišta, i da na kraju dobijete tamnu, rastresitu zemlju koja miriše na šumu. Ne traži skupu opremu, nego malo prostora i strpljenja.
Gdje i u čemu kompostirati
Komposter može biti kupovna plastična posuda, sanduk od dasaka ili obična hrpa ograđena mrežom. Važno je da stoji na zemlji, a ne na betonu, kako bi gliste i mikroorganizmi mogli ući odozdo, a višak vode oteći. Najbolje je polusjenovito mjesto, zaklonjeno od jakog vjetra i dovoljno udaljeno od prozora i susjedove ograde.
Na dno stavite sloj grubljeg materijala, na primjer usitnjenih grančica, da zrak može strujati.
Zeleno i smeđe: pravilo ravnoteže
Dobar kompost nastaje miješanjem dviju vrsta materijala. „Zeleni“ je vlažan i bogat azotom, a „smeđi“ suh i bogat ugljikom.
- Zeleni materijal: ostaci voća i povrća, talog kafe i čaja, svježe pokošena trava, zeleni dijelovi biljaka.
- Smeđi materijal: suho lišće, slama, usitnjene grane, piljevina od neobrađenog drveta, neštampani karton i papir u manjim količinama.
Slojeve izmjenjujte i ne stavljajte mnogo jednog materijala odjednom. Debeo sloj same trave slijepi se, ostane bez zraka i počne trunuti.
Šta ne spada u komposter
- meso, riba, kosti, mliječni proizvodi i masna kuhana hrana, jer privlače glodare i šire neugodan miris,
- izmet pasa i mačaka,
- bolesne biljke i korov koji je već donio sjeme,
- pepeo od uglja, obrađeno i lakirano drvo, sjajni štampani papir,
- plastika, staklo, metal i ostaci hemikalija.
Održavanje: zrak i vlaga
Mikroorganizmima koji razgrađuju otpad potrebni su zrak i vlaga. Kompost treba biti vlažan poput iscijeđene spužve. Ako je suh, razgradnja staje, pa ga zalijte. Ako je mokar i zbijen, dodajte suhog smeđeg materijala i promiješajte.
Hrpu povremeno prevrnite vilama kako bi zrak dopro do unutrašnjosti. Sitnije isjeckani ostaci razgrađuju se brže. Pravilno složen kompost ne smrdi; oštar ili truo miris gotovo uvijek znači višak vlažnog zelenog materijala i manjak zraka.
Kada je kompost gotov
Vrijeme sazrijevanja zavisi od materijala, godišnjeg doba i toga koliko se hrpa često miješa, pa može trajati od nekoliko mjeseci do više od godinu dana. Zreo kompost je taman, mrvičast, miriše na zemlju i u njemu se više ne prepoznaju polazni sastojci. Krupnije nerazgrađene komade prosijte i vratite u novu hrpu.
Gotov kompost umiješajte u gredice, stavite oko voćaka i grmova ili ga pomiješajte sa zemljom za saksije. Stanari bez dvorišta mogu se raspitati u svojoj općini ili komunalnom preduzeću postoji li odvojeno prikupljanje biootpada ili zajednički komposter u naselju.
