Dok zapadni horoskop pita u kojem ste mjesecu rođeni, kineski pita koje godine. Umjesto dvanaest znakova raspoređenih kroz godinu, kineska tradicija poznaje dvanaest životinja koje se smjenjuju iz godine u godinu. Sistem je duboko utkan u kulturu istočne Azije, gdje se s njim susreće svako ko proslavlja lunarnu Novu godinu. Ovaj pregled opisuje ga kao tradiciju i običaj, a ne kao sredstvo za procjenu ljudi.
Dvanaest životinja
Životinje uvijek dolaze istim redom:
- Pacov
- Bivo
- Tigar
- Zec
- Zmaj
- Zmija
- Konj
- Koza
- Majmun
- Pijetao
- Pas
- Svinja
Redoslijed objašnjava poznata legenda o velikoj trci. Vladar neba pozvao je životinje i odlučio da godine nazove po njima, onim redom kojim stignu. Pacov je, prema priči, rijeku prešao na leđima bivola i u posljednjem trenutku skočio pred njega, pa je zauzeo prvo mjesto. Svinja je usput zastala da jede i odspava, te je stigla posljednja.
Svakoj životinji tradicija pripisuje određene osobine: pacovu snalažljivost, bivolu marljivost, tigru hrabrost, zmaju snagu i ugled, psu odanost. Kao i u zapadnoj astrologiji, riječ je o simbolici koja nema naučnu potvrdu.
Pet elemenata i ciklus od šezdeset godina
Životinje su samo polovina sistema. Kineska tradicija poznaje i pet elemenata: drvo, vatru, zemlju, metal i vodu. Svaki element vlada dvije godine zaredom, jednom u obliku janga, a jednom jina. Tako nastaje niz od deset oznaka koji teče uporedo s nizom od dvanaest životinja.
Kako deset i dvanaest imaju najmanji zajednički sadržilac šezdeset, ista kombinacija životinje i elementa ponavlja se tek nakon šezdeset godina. Primjera radi, i 2000. i 2012. bile su godine Zmaja, ali prva u znaku metala, a druga u znaku vode. Šezdeseti rođendan zato u istočnoj Aziji ima posebno značenje: krug se zatvorio.
Kada počinje godina
Najčešća greška pri određivanju znaka je oslanjanje na 1. januar. Kineska Nova godina računa se po lunisolarnom kalendaru i pada između 21. januara i 20. februara, svake godine na drugi datum. Ko je rođen u januaru ili prvoj polovini februara, mora provjeriti kada je te godine počela nova godina, jer možda pripada životinji prethodne.
Dio kineskih astrologa početak ne računa od Nove godine, nego od početka proljeća po Sunčevom kalendaru, koji pada oko 4. februara. Zbog toga se u različitim izvorima za rođene u tom prijelaznom periodu mogu naći različiti odgovori.
Tradicija ide i dalje od godine. Životinje se dodjeljuju i mjesecima, danima i dvosatnim dijelovima dana, pa potpuno tumačenje uzima u obzir sva četiri podatka.
Varijante u drugim zemljama
Sistem se proširio na veći dio istočne Azije i usput doživio manje izmjene. U Vijetnamu se umjesto Zeca slavi godina Mačke, a umjesto Bivola vodeni bivo. U Japanu se na mjestu Svinje nalazi divlji vepar, a na mjestu Koze ovca.
Za razliku od zapadnog zodijaka, kineski nije vezan za sazviježđa duž Sunčeve putanje, nego za brojanje godina. Zajedničko im je to što su oba prije svega kulturno naslijeđe, zanimljivo po pričama i običajima koje nosi.
