Nijedna biljka ne može živjeti bez svjetla, ali neke se zadovoljavaju vrlo malom količinom. To su uglavnom vrste koje u prirodi rastu u donjem sloju tropskih šuma, ispod gustih krošnji. U stanu im odgovaraju sobe okrenute prema sjeveru, mjesta udaljena od prozora i prostorije u koje sunce nikada ne ulazi direktno.
Šta zapravo znači „malo svjetla“
Jednostavna provjera: ako na nekom mjestu usred dana možete čitati bez paljenja lampe, tu će izdržljive biljke uspijevati. Hodnik bez prozora ili kupatilo bez dnevnog svjetla nisu dugoročno rješenje ni za najotpornije vrste, osim uz lampu za biljke ili povremeno premještanje na svjetlije mjesto.
U polusjeni biljke rastu sporije, a šarenolisne sorte često gube šare i postaju jednolično zelene. To nije bolest, nego prilagođavanje.
Vrste koje se najčešće preporučuju
- Sansevijerija (svekrvin jezik). Uspravni, čvrsti listovi podnose sjenu, suh zrak i neredovno zalijevanje. Jedino joj smeta previše vode.
- Zamija (zamiokulkas). Sjajni tamnozeleni listovi i zadebljali podanak u kojem čuva vodu. Zalijeva se rijetko.
- Potos (zlatni puzavac). Brzo rastuća penjačica ili viseća biljka koja podnosi polusjenu i lako se razmnožava reznicama u vodi.
- Aspidistra. Spora, ali izuzetno izdržljiva biljka širokih listova, tradicionalno držana u hladnim i tamnim hodnicima.
- Spatifilum. Jedna od rijetkih vrsta koje i u polusjeni cvjetaju. Kada joj nedostaje vode, listovi klonu, a nakon zalijevanja se brzo oporave.
- Paprati. Vole sjenu, ali traže vlažniji zrak i ravnomjerno vlažan supstrat, pa im odgovara svijetlo kupatilo.
- Dracena. Vrste tamnozelenih listova podnose slabije svjetlo bolje od šarenih.
Njega u polusjeni
Najčešći uzrok propadanja biljaka u tamnijim prostorijama nije manjak svjetla, nego višak vode. Biljka koja sporo raste troši malo vode, zemlja se sporo suši i korijen počinje trunuti.
- Zalijevajte tek kada se gornji sloj zemlje osuši; provjerite prstom, a ne po kalendaru.
- Saksija mora imati rupe na dnu, a voda se ne smije zadržavati u podmetaču.
- Prihranjujte rjeđe i slabijom dozom nego biljke na suncu, i samo u periodu rasta.
- Listove povremeno prebrišite vlažnom krpom. Prašina dodatno smanjuje ionako malu količinu svjetla koju biljka prima.
- Saksiju povremeno okrenite da biljka ne raste nakrivo prema izvoru svjetla.
- Zimi biljke odmaknite od radijatora i hladnog propuha.
Izduženi, tanki izdanci s velikim razmacima između listova i sitni, blijedi novi listovi znak su da je mjesto ipak pretamno. Tada biljku približite prozoru.
Oprez ako imate djecu i kućne ljubimce
Više vrsta s ovog spiska, među njima potos, spatifilum, zamija, sansevijerija i dracena, sadrži tvari koje nadražuju sluznicu ili izazivaju probavne tegobe ako se listovi žvaću ili progutaju. Takve biljke držite izvan dohvata male djece, mačaka i pasa, a nakon presađivanja i orezivanja operite ruke. Ako dijete ili životinja pojede dio biljke, obratite se ljekaru, odnosno veterinaru, i ponesite naziv biljke.
