Kanton Sarajevo usvojio je Protokol o zbrinjavanju urgentnih pacijenata, dokument kojim se utvrđuje ko, gdje i na koji način preuzima pacijente u životno ugroženim stanjima. Protokol se primjenjuje odmah, a njegova prva evaluacija predviđena je nakon tri mjeseca.
Dokument ima više od 100 stranica i na njemu se radilo duže od godinu dana. Njime se prvi put u jedinstven sistem povezuju primarna zdravstvena zaštita, služba hitne medicinske pomoći, Opća bolnica i Klinički centar Univerziteta u Sarajevu.
Koja stanja su obuhvaćena
Protokol obuhvata hitna stanja iz više oblasti:
- kardiologija, neurologija i vaskularna medicina
- pedijatrija i dječija hirurgija
- ginekologija i akušerstvo
- psihijatrija
- politrauma i druga životno ugrožavajuća stanja
„Sistem mora poznavati put pacijenta”
Ministar zdravstva Kantona Sarajevo Enis Hasanović poručio je da zdravstveni sistem mora funkcionirati kao cjelina te da pacijent ne treba sam tražiti put kroz njega. „Sistem mora poznavati put pacijenta”, kazao je ministar.
Predsjedavajući radne grupe prof. dr. Benjamin Kulovac naveo je da je pacijent stavljen u fokus.
Direktorica Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr. Jasna Huseinbegović Musić istakla je da protokol rješava probleme koji su se javljali pri premještanju urgentnih pacijenata, te da je to prije svega korist za pacijente. Dodala je da formalni podaci o smrtnim ishodima zbog neadekvatnog zbrinjavanja ne postoje, ali da se takvi slučajevi, prema njenom iskustvu, dešavaju.
Članica radne grupe dr. Neira Jonuz-Gušić navela je da hitna pomoć u Kantonu Sarajevo na pozive u prosjeku stiže za sedam do 12 minuta.
