Cijene hrane na svjetskom tržištu nastavile su rasti u septembru. FAO-ov indeks cijena hrane iznosio je u prosjeku 136 bodova, što je 1,5 posto više nego u augustu i 5,8 posto više u odnosu na septembar prošle godine.
Najveći doprinos rastu dale su žitarice, čije su cijene na mjesečnom nivou porasle za 5,1 posto, a na godišnjem za 17,2 posto.
Pšenica skuplja za 6,3 posto
- Pšenica: rast od 6,3 posto, što se povezuje s logističkim ograničenjima u Crnom moru i sušom u Sjevernoj Americi.
- Kukuruz: rast od 5,6 posto, zbog nižih prinosa u Sjedinjenim Američkim Državama i manjeg izvoza iz Brazila.
- Riža (indica): rast od 1,4 posto, usljed nepovoljnih vremenskih prilika i sezonski ograničene ponude.
Prema prognozama, svjetska proizvodnja žitarica u 2026. godini trebala bi pasti za 2,1 posto, na približno 2,98 milijardi tona. Potrošnja u sezoni 2026/27. procjenjuje se na 2,966 milijardi tona, dok se u trgovini žitaricama očekuje pad od 3,5 posto u odnosu na prethodni rekordni nivo.
Kao faktori koji utiču na tržište navode se i jačanje fenomena El Niño, poremećaji u transportu te rast cijena na tržištu gnojiva.
BiH uvozi oko dvije trećine pšenice
Glavni ekonomista FAO-a Maximo Torero upozorio je da zbirni pritisci na tržištu, uključujući poremećaje u Hormuškom moreuzu, teškoće u Crnom moru i klimatske faktore, podižu troškove energije, transporta i hrane. Uticaj na potrošačke cijene, prema njegovim riječima, može se očekivati u zemljama koje zavise od uvoza.
Bosna i Hercegovina uvozi približno dvije trećine pšenice koju potroši, najviše iz Srbije, Hrvatske i Mađarske.
